BiHPravo na izbor je sačuvan, ali ne i sigurnost građana

Pravo na izbor je sačuvan, ali ne i sigurnost građana

Sigurnost građana u pandemiji koronavirusa izazov je na koji se ne može u potpunosti odgovoriti ne samo u BiH nego i u ostalim državama svijeta. Upravo epidemiološke mjere koje su bile na snazi u protekle dvije godine varirale su od kantona do kantona. Pravo na izbor je sačuvan, ali ne i sigurnost građana, barem u onoj mjeri koja bi rezultirala time da BiH postane COVID-sigurna zona.

Borba između da se sačuva život ili pravo građana na izbor traje i danas. Najbolji primjer za to svakako je preporučena, ali još neobavezna vakcinacija. Antivakseri, čini se, sve glasniji. Istovremeno, stručnjaci pojašnjavaju da obaveznom vakcinacijom ljudska prava ne bi bila narušena.

“Zdravlje je legitimni cilj na osnovu kojeg se mogu ograničiti ljudska prava. Dakle, čovjekovo pravo je na zdravlje. U tom pogledu, država je ta koja mora odmjeriti proporcionalnost mjera. Ukoliko država procijeni da je od značaja zbog zdravlja svih njenih građana bitno ograničiti ljudska prava, pri čemu bi došao u obzir izbor na vakcinu, država to ima pravo”, kazala je prof. dr. Lada Sadiković, predsjednica Naučnog odbora CFS21.

Neadekvatno postupanje državnih agencija kod nabavke potrebne medicinske opreme dodatno je ugrozilo sigurnost građana. Od spornih “malina respiratora”, spore nabavke vakcina, pa sve do afere Kisik.

“U BiH imamo kompleksne izazove, mi imao vrlo često provodive i dostatne teorijske i koncepcijske odgovore na te izazove, ali nismo sposobni pronaći mehanizam implementacije”, kaže ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.

Prof. dr. Ivo Josipović, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ističe kako vlast i politika u državama ne reagira dovoljno brzo i promptno upravo zbog određenog populizma i straha šta će određene mjere donijeti.

A strah je sve veći, barem kod onih koji se brinu za vlastitu sigurnost. Promjena načina života, protokola rada, pojava infodemije te cyber kriminala oblasti su sigurnosti na koje je pandemija najviše utjecala.

“Možemo reći da smo zajedno sa ostalim zemljama regiona odgovorili, da kažemo, adekvatno, shodno novonastalim situacijama koje su se, ako se sjećate, mijenjale iz dana u dan”, navodi prof. dr. Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku i sigurnosne studije UNSA.

Iako profesor Ahić smatra da je naša zemlja adekvatno odgovorila na krizu, u moru svih nedostataka i mnogobrojnih afera, koje su direktno utjecale na sigurnost građana, pandemije je pokazala je da se bh. ustaljeni sistemi teško prilagođavaju novonastaloj situaciji.

Visoko.co.ba/federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE