Prašović: Da li je zvaničnicima u Vladi FBiH jasno da privatni sektor neće moći da uplati ni plaće,…

Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Sanela Prašović-Gadžo obavila je neslaganje sa sadržajem “Korona zakona” koji je kreirala Vlada FBIH.

– Ovo zakonsko rješenje je trebalo olakšati rad realnom sektoru uz vidljive olakšice koje ovih dana sve vlade država regiona pružaju svojim privatnicima. Međutim, nažalost, federalna vlada je “KORONA ZAKON” kreirala površno, nedorečeno, manipulativno – napisala je Sanela Prašović-Gadžo.

– Krenut ću od člana 3. u kojem je definiran način “pomoći vlade” za uplate doprinosa.

Dakle, navodi se da će “poreznim obveznicima kojima je zabranjen rad i koji imaju pad prihoda više od 25% u odnosu na prihod ostvaren u mjesecu februaru 2020. godine a ne otpuste radnike, stiču uslov da im se nakon uplate plaća i pripadajućih doprinosa, troškovi doprinosa u cjelokupnom iznosu refundiraju, odnosno iz Fondova za oporavak privrede.”

Šta je sa poreznim obveznicima kojima nije zabranjen rad ali u martu mjesecu nisu prihodovali jer većina privrednih grana ne radi, nema prometa?

Šta je sa poreskim obveznicima koji su bili prinuđeni da otpuste radnike upravo zato jer nemaju priliv sredstava i nisu bili u mogućnosti isplatiti plaće za mart ili april? Da li se njih automatski briše i onemogućava im se bilo kakva pomoć?

Šta znači zapravo ovo da poreski obveznici moraju prvo uplatiti plaće i doprinose pa će tek potom doprinosi biti refundirani?

Da li je zvaničnicima u Vladi FBIH jasno da privatni sektor ne može u većini slučajeva da uplati ni plaće a kamo li doprinose?

Ovo je pisano kao da je stanje u državi idealno, pandemija ne postoji i potpuno se ignorira iznimno težak položaj realnog sektora.

Dalje, u nastavku člana 3. piše:

“Refundacija doprinosa se može vršiti samo na isplaćene plaće od mjeseca marta 2020.g. i pod uslovom da je porezni obveznik prethodno isplatio plaće i platio doprinose za period od mjeseca februara 2020.g.

Refundacija doprinosa će se vršiti na osnovu potvrde Porezne uprave FBIH kojom će se potvrditi isplata plaća i uplata poreza i doprinosa za mjesece iz stava 1. i 3. ovog člana kao i kasnije mjesece.

Dodijeljena sredstva će imati tretman donacija.”

Da li ovaj dio člana 3. zapravo znači da nakon što porezni obveznici uplate i plaće i poreze i doprinose, tada idu u Poreznu upravu i traže potvrdu da bi potom mogli aplicirati za refundaciju doprinosa?

U zakonu nema definiranog vremenskog roka u kojem Fond treba reagirati na zahtjev poreznog obveznika. U Zakonu također nema ni definirano na koji način će precizno Fond uzimati u obzir ili ne uzimati zahtjeve poreznih obveznika.

Ispostave Poreznih uprava inače trenutno zbog korona virusa ne rade sa strankama. Kako onda misli kreator zakona da se ispoštuju bilo kakvi razumni rokovi. Podsjećam, ti rokovi su iznimno važni jer je realni sektor na koljenima i firme nemaju priliv novca.

Uplata plaća, poreza i doprinosa i potom nejasno definirano u zakonu na koji način i kada refundaciju doprinosa mogu očekivati, nije dobro.

Na ovaj način, Vlada FBIH praktično poručuje da je njoj važno da privatnici izmire sve i pune budžet a ne da ovim zakonskim rješenjem pomognu tim privatnicima čije je poslovanje ugroženo!

Idemo dalje, član 4. precizira način “povlastica” za akontacije za dobit.

Pa se tako kaže da:

“Porezni obveznici (pravna lica i obrtnici) kojima je zabranjen rad i koji su u mjesecu martu i mjesecu aprilu 2020. g. imali pad prihoda više od 25% u odnosu na prihod ostvaren u mjesecu januaru i mjesecu februaru 2020. g. oslobađaju se plaćanja akontacije poreza na dobit i dohodak za mjesece: mart, april i maj 2020. g, odnosno za sve naredne mjesece do dana proglašenja prestanka stanja nesreće u FBIH i akontacije poreza za kalendarski mjesec nakon prestanka stanja nesreće u FBIH, ako je to za njih povoljnije.

Nakon isteka roka iz prethodnog stava porezni obveznici u roku od 30 dana u skladu sa Zakonom mogu Poreznoj upravi FBIH podnijeti zahtjev za umanjenje akontacije.”

Prvo, da objasnim šta je akontacija poreza na dobit. Dakle, nakon što se okonča jedna godina, vidi se da li je neka firma poslovala s dobiti. Temeljem toga ukoliko jeste i ako je dobit npr. 100.000 KM, firma je dužna platiti 10% poreza, odnosno 10.000 KM u ovom slučaju i to se plaća odmah. Potom se plaćaju akontacije na 12 mjeseci po 833 KM kao garancija Poreznoj upravi FBIH da će firma i tu godinu imati toliku dobit.

Ovdje se u čl. 4. navodi da će poreznim obveznicima kojima je zabranjen rad i koji imaju pad prihoda više od 25% biti dozvoljeno oslobađanje plaćanja akontacije za mart, april i maj…

Ovo se moglo definirati da se akontacije uopće ne plaćaju tokom 2020. g. jer je jasno već sada da će promet većine firmi biti znatno manji.

Dalje, član 8. nije također definiran na ispravan način jer propisuje umanjenje plaća za državni sektor od 10% na neto plaće od 900-1.500 KM, 15% za plaće od 1.501-2.000 i 20% za plaće preko 2.000 KM.

Umanjenja se odnose za mjesece april i maj 2020. g. i na plaće svih skupštinskih tijela, organa uprave, javnih preduzeća, agencija i ostalih privrednih subjekata čiji je osnivač Vlada FBIH, kantoni i općine.

Da li se ovdje misli na zdravstveni sektor? Da li je ovdje policija? Da li su ovdje rudari?

Član je nedovoljno precizan i stoga izražavam potpuno neslaganje da rudarima, policiji, kadrovima u obrazovanju, zdravstvenim radnicima bude umanjenja plaća.

Također, želim naglasiti da se ne može umanjivati na ukupan iznos plaće 10% ili 15% ili 20% već na dio novca kojim zaposlenici raspolažu. To praktično znači da mnogi imaju kreditna zaduženja i kada im se odbiju rate ljudi žive od 30% plaće ili manje ili možda od 50% plaće. Nije korektno nekome uzeti i taj procenat i to onda ovaj zakon pretvara u reketaški. Dio procentualno se može uzeti jedino nakon svih kreditnih odbitaka koje uposlenici imaju. To je jedino ispravno. Ali ne od ovih koje sam navela.

Na kraju ovim zakonom Vlada FBIH osniva Fond za oporavak koji se puni odbijanjem procentualnim od plaća,što bi značilo da veliki dio gradjana koji su već opterećeni krizom zbog pandemije, uzimanjem od njih federalna vlada puni Fond za oporavak.

Ispravno je da se taj Fond puni na drugačiji način, rebalansom budžeta, zajmovima i donacijama. Nikako na teret realnog sektora i nikako na teret plaća onih koji i u ovim teškim trenucima rade kao što su zdravstveni radnici, rudari, policija, nastavni kadar…

Vlada FBIH mora uskladiti i izmijeniti zakone koji se odnose na poreske olakšice i subvencije za privredu i građane pogođene pandemijom korona virusa, a ne da ovim KORONA ZAKONOM dalje opterećava i građane i javni i privatni sektor.

I na kraju, predloženo zakonsko rješenje je potpuno nedorečeno, rečenice su nesuvisle i nemaju smisao, struktura je nelogična, a sveukupno je površno kreirano.

Druge države saniraju štete kroz preraspodjelu budžeta, zaduživanjem obveznicama i grantovima.

Druge države su oslobodile realni sektor potpuno od plaćanja doprinosa bezuvjetno.

Druge države su financijski pomagale realnom sektoru i fizičkim licima uvodeći potpuni moratorij na kreditne obaveze. Vlada FBIH je sa Agencijom za bankarstvo FBIH uvela mjere koje odobrava banka i o čijoj dobroj volji će ovisiti da li će nekome biti omogućena odgoda u plaćanju kreditnih rata.

Stoga je i ovaj zakon koji je trebao biti rješenje u ovim teškim danima za sve i građane i firme zapravo samo uteg oko vrata s nejasnim ishodom.

U KORONA ZAKONU se navodi da se nešto omogućava “poreznim obveznicima čiji rad je zabranjen i koji imaju pad prihoda više od 25%” i ta formulacija je nejasna. Da li to znači samo onima kojima je zabranjen rad i umanjen prihod ili pak i jednima i drugima? Odnosno i onima kojima je zabranjen rad i onima koji imaju umanjen prihod ali im explicite nije zabranjen rad jer 90% privatnog sektora ima u martu umanjen prihod.

Šta radi Centralna banka, gdje su njene intervencije? Neka guverner Softić pogleda kako se to intervenira u CG, Hrvatskoj ili Srbiji?

Šta radi direktor Agencije za bankarstvo FBiH, gdje su mu inovativne ideje ili je tu da iskljucivo stiti interese banaka, koje su strane, ali i privatne? Zasto ne štiti pravne subjekte i gradjane na kojima su banke dvije pune decenije odlicno profitirale?

Gdje su mjere da se novac od raznih agencija i fondova povuce u privredu, šta ce raditi Razvojna banka FBiH. Nista od toga?

Sutra je 1. april i šta da rade firme – čekaju fondove i spašavaju radna mjesta?

Ili, dobiju novac od Novaliceve vlade, kojeg očito brzo nece biti?

Mogla bih ovdje o još nekim članovima ali ovo je dovoljno.

Izražavam potpuno neslaganje sa ovim zakonski rješenjem.

(DEPO PORTAL)