Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Vispak d.d. Visoko i njen najpoznatiji brand Zlatna džezva danas obilježavaju 43 godine postojanja i uspješnog poslovanja.
Svoj rođendan Vispak dočekuje na najljepši način. Naime, započeta je investicija u proširenje proizvodnih kapaciteta u Visokom. Vrijednost investicije je 5 miliona KM, a na ovaj način Vispak će uduplati trenutne kapacitete za proizvodnju i pakovanje Zlatne džezve.
U godini kada je AS GROUP postala većinski vlasnik Vispaka, 8. decembra 2010., ova kompanija je imala 18 miliona KM godišnji prihod. Prošle 2014. godine, Vispak je završio poslovanje sa ukupnim prometom od blizu 36 miliona KM. Prihodi i proizvodnja su uduplani, a Zlatna džezva je postala kafa br. 1 po prihodima u BiH, ali i po lojalnosti potrošača.
“Kada smo kupili Vispak mnogi nisu vjerovali da je ‘povratak otpisanog’ moguć. Za kratko vrijeme uspjeli smo vratiti brandove Vispaka na prodajne police, a povrat investicije uslijedio je već nakon tri godine. Prije četiri i po godine vjerovali smo u ideju Vispaka, i to se pokazalo ispravnim. Vispak je danas jedna uspješna priča i ponos bosanskohercegovačke prehrambene industrije. Imamo velike planove sa Vispakom. Želimo od ove firme i njenih brandova napraviti jedan uspješan poslovni pothvat u evropskim razmjerama”, riječi su ranijeg direktora Vispaka Rusmira Hrvića, koji je zbog nove akvizicije u februaru prošle godine nastavio dalje voditi kompaniju Klas d.d. Sarajevo, a koji se obratio javnosti povodom godišnjice osnivanja Vispaka.
Hrvić je dodao da Vispak više od četiri decenije na najbolji način svjedoči o uspjehu jedne ideje. Vizija tadašnjih osnivača Vispaka, da se pokrene domaća prehrambena industrija koja će baštiniti ono što je najbolje od bosanskohercegovačkog kulturnog nasljeđa kao što su prava bosanska kafa i bosanska kuhinja, bila je presudna i najveći je razlog za uspjeh Vispaka. “Naša snaga je u našim brandovima, ova činjenica postaje sve važnija u našem ukupnom razvoju. Na domaćem tržištu nas sve više uvažavaju zbog toga, dok inozemna tržišta upravo preferiraju naš bosanski predznak”, kazao je Hrvić, koji se ovom prilikom u ime
kompanije Vispak i AS GROUP zahvalio vjernim potrošačima, kupcima, dobavljačima, radnicama i radnicima Vispaka, medijima i prijateljima na podršci.
Vispak d.d. Visoko je osnovan 7. aprila 1972. godine u Visokom kao sastavni dio Veleprometa, jednog od najvećih tadašnjih trgovačkih lanaca u bivšoj Jugoslaviji. Iste godine počela je i proizvodnja Zlatne džezve, najpoznatijeg branda ove kompanije. Dvije godine kasnije uslijedilo je pokretanje proizvodnje Vispakove Espresso kafe, a potom i pakovanje čaja na tada najsavremenijim IMA mašinama. Prelaskom pogona u novu zgradu 1980. godine instalirane su nove linije za pakovanje kafe, snack i praškastih proizvoda, te začina i dodataka jelima. Slijede podizanje brandova kao što su Stampi, Čoko milk, Choco club, Vispak čajevi, kafa Bosnia.
Poseban osvrt zaslužuje i razvoj proizvodnog programa “Bosanske kuhinje” sa Begovom čorbom, Tarhanom i Sarajevskom čorbom. U posljednje četiri godine Vispak je razvio nove brandove kao što su Tiru – Liru, Tajna, Laganini praškasti proizvodi, topli napitci Mr&Mrs Vi, a u planu je razvoj novih.
Vispak danas zapošljava 180 radnika, od kojih 40 sa visokom stručnom spremom, i izvozi u 25 zemalja svijeta na četiri kontinenta. Vispak je vlasnik tri certifikata za sigurnost hrane i upravljanje kvalitetom: ISO 9001:2008, HACCP i HALAL. Oborivši Ginisov rekord 2004. godine zajedno sa građanim Mostara, tako što je ispečena i popijena kafa iz najveće džezve na svijetu, Vispak je 2005. i zvanično dobio certifikat Ginisa, ušavši u knjigu rekorda.
Ipak Vispak!
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.