Početak pregovora stranaka o formiranju vlasti zakazan je za 3. ili 4. novembar. Bar je tako najavio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. U igri su svi, ali legitimni predstavnici u prednosti, dok je DF potpuno nepoželjan. Čović već spremno čeka s okvirnim programom, na kojem bi vlast trebala raditi u toku mandata. U vrhu liste su reformski zakoni neophodni za nastavak evropskog puta BiH, ali prioritet su, čini se, izmjene Izbornog zakona.
Mjesec nakon općih izbora prvi istupa, pregovore najavljuje, uslove za koaliciju postavlja, sastav vlasti predviđa Dragan Čović. Planovi, programi, ambicije i tendencije, sve je na stolu. Učesnike još ne otkriva, nepoželjne jasno isključuje:
“Čini mi se da će biti dvije grupacije stranaka koje imaju približan broj mandata u Zastupničkom domu negdje čak 50-50, ja bih rekao. I onda je osnova izabrati bilo kako predstavnike Doma naroda Bošnjaka, ko će imati tu većinu, jer to onda graniči pomalo s pojmom legitimnog predstavljanja, jer onaj ko bude imao većinu od 23 na entitetskoj razini imat će većinu i na državnoj razini, odnosno razini BiH, kada je u pitanju Dom naroda. To bi trebao biti kao neke ključne odrednice ko čini vlast.”
Kako sada stvari stoje, za pregovarački sto sjest će nacionalne i građanske stranke, a Čoviću su poželjni samo legitimni. Do sada je između nacionalnih i legitimnih stajao znak jednakosti. No, definicija legitimnosti bi se mogla promijeniti.
“To je neki šuplji pojam oko koga se vrti politika HDZ-a i Dragana Čovića koji je autor te besmislice. On uporno na tome insistira po principu da su dva i dva – četiri, kao da svi mi znamo šta on podrazumijeva pod svojom legitimnošću”, kaže politički analitičar Esad Bajtal.
“Kod Hrvata je prilično jasno ko su legitimni predstavnici. Generalno stranke HNS-a i HDZ-a kao najveća od njih imaju potpuni legitimitet za pregovore s hrvatske strane”, navodi politički analitičar Milan Sitarski.
Do sada stari, provjereni partner SDA, još je bez poziva, ali nadaju se reprizi. Među potencijalnim partnerima sada je i Trojka, odnosno, jedanaestorka. Vodi se i predstavlja kao građanska s težnjom da najmanje bude nacionalna, ali čini se da bi za Čovića, mogla biti i legitimna.
Ipak, bili novi ili stari partneri, po HDZ-ovim mjerilima, više ili manje legitimni, uslovi će biti isti. Već poznati, ali i godinama kamen spoticanja.
“Mi bismo morali riješiti pitanje nekih reformskih aktivnosti koje kočimo zadnjih 5-6 godina bez uspjeha. Primarno je to Izborni zakon, eventualne granične promjene Ustava BiH”, poručio je Čović.
Dakle, želje HDZ-a nepromijenjene. Od davno zacrtanih ciljeva ne odustaju. Pa je tako i prije zvaničnih razgovora poruka jasna: koalicija može, ali prvo pristanak na već pripremljen program.
“Svako ko pristane da s njim pravi vlast, dakle, unaprijed je odlučio da pravi kompromise i dogovore onako kako to njemu odgovara”, smatra Bajtal.
“Svi vide, i te političke snage i ostale, da je to uzaludan posao i da je možda bolje da se posvete konkretnim pregovorima da više prestanemo da budemo država slučaj s rupom u Izbornom zakonu”, ocjenjuje Sitarski.
Program, a više uslov, za buduće činioce vlasti je spreman. HDZ odlučno istupa i nastavlja višegodišnju priču. Tamo gdje su stali s prošlim sazivom vlasti planiraju nastaviti s novim partnerima.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.