Post i imuni sistem u borbi protiv infekcija. Šta nam nauka poručuje?

Nećemo pretjerati ukoliko kažemo da cjelokupan svijet sada prolazi kroz momenat koji predstavlja historijsku prekretnicu i stanku koja nije bila poznata u modernoj povijesti čovječanstva.  Odista, posljedice koje je sa sobom donio koronavirus, globalno poznat kao SARS-CoV-2, koji je uzročnik oboljenja COVID-19, stavile su svijet pred veliki izazov i prinudile ga na globalni poduhvat u gorućoj bitki kako bi se ovaj virus stavio pod kontrolu i suzbilo njegovo razarajuće djelovanje. Iako nevidljiv našem oku, pokazatelji njegove prisutnosti i  zlokobni efekti na život, ekonomiju i društvo su itekako primijetni.

Budući da se približava mjesec ramazan, u javnost su procurile  fetve ili pak bolje rečeno tvrdnje, s obzirom da se fetve uglavnom oslanjaju na relevantnu metodologiju i utemeljene činjenice, dok je veoma mali korpus fetvi u kojima preovladava proizvoljno mišljenje sa što manje spekulacija i mogućnosti, te tvrdnje koje pozivaju na opravdanost prekidanja posta ove godine u mjesecu ramazanu  oslanjaju se na “dokaze” o  potencijalnom djelovanju posta na pad imuniteta i veću mogućnost zaraze ovim opakim virusom, te rapidnije širinje ove pošasti koja ovih dana hara planetom.

S obzirom da se sadržaji ovih tvrdnji dotiću jurisprudencijalne strane i domene obredoslovnih propisa, ne bi smjeli sebi dozvoliti da ih tek tako prihvatamo i predajemo im se bez prisustva kategoričnog naučnog dokaza koji nas obavezuje na odgodu ove veličanstvene obligacije, a to je punovažni obred kojeg muslimani s radošću iščekuju svake godine.  Nelegitimnost ovakvih stavova nametnuo je potrebu navođenja naučnih dokaza koji opovrgavaju tvrdnje o potencijalnoj šteti koju  post može imati kada je riječ o rezistenciji organizma na moguću zarazu.

Prelistavanjem skupine relevantnih naučnih istraživanja objavljenih u referentnim žurnalima koji obrađuju problematiku relacija imunog sistema i različitih oblika i vrsta posta pod koje ubrajamo i ramazanski post, dolazimo do zaključka da se navedena tema fragmentira u nekoliko segmenata vezanih za post i imunološki sistem koje možemo rezimirati u nekoliko sekcija:

Naučna istraživanja o postu sprovedena nad zdravim i bolesnim licima: Jedno od najvažnijih istraživanja koje je provedeno u svijetu je objavljeno u Žurnalu za nutricionistička istraživanja 2012.godine (Nutrition Research 31-12 (2012) 947-955) u kome je ispitan utjecaj isprekidanog posta na pedeset zdravih punoljetnih osoba, muškog i ženskog spola. Rezultati su pokazali da ne postoji nikakav negativan utjecaj posta, niti  ikakve imunološke promjene kod pomenutih ispitanika. Ovo istraživanje je potkrijepljeno  drugim istraživanjem, provedenim ovoga puta na stotinu dvadeset dobrovoljnih ispitanika, sa uključivanjem nekoliko fizioloških pokazatelja imunološkog sistema. Rezultati istraživanja su objelodanili da ne postoji nikakav negativan utjecaj posta na kvalitet imunološkog sistema niti na fiziološke pokazatelje kod zdravih punoljetnih osoba.  U trećem sličnom istraživanju, provedenom nad dvadeset i jednim zdravim i punoljetnim dobrovoljcem, rezultati su pokazali da ne postoji negativan utjecaj posta tokom mjeseca ramazana na granulocite i bijela krvna zrnca iz vrste neutrofila i njihovu funkciju zaštite organizma od zaraza, a naročito bakterija.

Nakon sakupljanja naučnih članaka vezanih za tematiku relacije posta i imunološkog sistema, te konsultacije četrdeset  pet relevantnih  naučnih izvora; rezultati su pokazali nepostojanje negativnog utjecaja na imunološke pokazatelje kod zdravih punoljetnih osoba, te da post ne povećava rizik od zaraze niti dovodi do imunoloških poremećaja. Također, u istraživanju je dokazano da su prateće imunološke promjene koje nastaju tokom posta mjeseca ramazana bezazlene i akutne, te da nestaju sa upotpunjavanjem istog. Pomenuta istraživanja su, pored toga, objelodanila i da post ne posjeduje nikakve negativne posljedice na asmatičare. Ako je ovo činjenično stanje vezano za oboljele, pa šta je tek onda sa zdravim licima koja ne pate niti od pulmoloških niti od imunoloških oboljenja.  Konsultacijom korpusa istraživanja koji problematizuje i druge oblike posta mimo ramazanskog i analizom dobivenih podataka dolazi se do saznanja  da isprekidani post posjeduje snagu da smanji utrošak standardne nutritivne energije na poboljšanje imunološke reakcije i zaštite od rizika oboljenja od autoimunih bolesti, te sprječavanja starenja, a posebno onog imunološkog (imunsenescencija). Također, istraživanja pokazuju da post doprinosi uništavanju starih  stanica i stanica sa patološkim promjenama, oslobađanju organizma od istih, te proizvodnji novih i aktivnih.

Vjerovatno  jedno od najvažnijih istraživanja usredotočenih na relaciju između  posta i imunološkog sistema je istraživanje sprovedeno o temi djelovanja posta u mjesecu  ramazanu na mehanizme sprečavanja oksidacije, te rezistentnost infekcijama. Naučno utemeljena činjenica je  da povećanje tih čimbenika oslabljuje imunološki sistem, a samim tim povećava rizik od pogođenosti virusnom zarazom. Naš istraživački tim je sakupio i izanalizirao dvanaest radova o istraživanjima koja su objedinila tri stotine jedanaest punoljetnih postača  koji su ozdravili  kada su u pitanju čimbenici oksidacije i zaraze. Rezultati analize pokazali su primijetno opadanje pokazatelja oksidacije i upale na kraju mjeseca ramazana. To je upravo ono što osnažuje ulogu posta u aktivaciji imunološkog sistema i povećanju kvaliteta u rezistenciji na zaraze, te dokida relevantnonst spekulacija o mogućnost veće zaraze uzrokovane postom.

U našem posljednjem  istraživanju vezanom za djelovanje posta u mjesecu ramazanu na genski izražaj nekoliko dominantnih gena radi procesa sprečavanja oksidacije i infekcije kod šezdeset odraslih osoba, došli smo do rezultata koji ukazuju na potencijalno snagu ramazanskog posta da poveća genski izražaj kod  gena TFAM, Nrf2 I SOD2 na visokoj razini od 90.5 %, 54.1% i 41.5 %, u poređenju s nivoima prije mjeseca ramazana. Ovi rezultati su od krucijalnog značaja kada je posrijedi dokazivanje snage koju posjeduje post u prevenciji  slučajeva stresa, oksidacije i upale koji vode  slabljenju imunološkog sistema i smanjenju efikasnosti rezistencije na zaraze.

U istraživanju koje je imalo za cilj da ispita utjecaj ramazanskog posta na otpornu snagu organizma spram bakteriološke zaraze koja uzrokuje oboljenje tuberkulozu koja nastaje putem patogene bakterije vrste mycrobacterium tuberculosis, testirani su uzorci krvi trideset postača dobrovoljaca. Rezultati su doveli do zaključka da ramazanski post ima snagu da smanji mogućnost zaraze organizma putem ove patogene bakterije, te poveća otpornost organizma putem razmnožavanja fagocitičnih stanica machrophagi. Povrh toga, istraživanje je pokazalo da post ima mogućnost da pospješi lučenje interferona gamme koji pak stimulira mehanizme imunološke otpornosti na mikrobiološke zaraze bile one bakterijskog ili virusnog porijekla.

Drugo istraživanje, sličnog sadržaja, izvedeno na uzorcima životinja relevantnih za ispitivanje, pokazalo je isto da isprekidani post može doprinijeti povećanju rezistentne funkcije imunološkog sistema kad je riječ o patogenoj bakteriji salmonella typhimurium koja je uzročnik poznate thyphoid groznice. Ovo istraživanje se ne ograničava samo na zdrave osobe, već i na bolesna lica koja pate od sindroma manjka stećenog imuniteta i koja su pogođena virusom manjka imuniteta. Human Immunodeficiency Virus. Rezultati istraživanja su pokazali da ne postoji negativan utjecaj posta na bolesne osobe. Pa kad je takva situacija za osobe sa hroničnom bolesti imunološkog sistema, šta reći za zdrava lica?!

Ukoliko na važnost posta i njegove oblike gledamo iz drugih različitih zdrastvenih perspektiva, vidjet ćemo da su mnogi istraživači na Zapadu prionuli da istražuju različite forme i oblike posta, te  njihov utjecaj na imunološki sistem. U tim naučnim istraživanjima provedenim nad čovjekom, ispitani su efekti primjene jednog ili više oblika posta kao što je isprekidani post, vremenski ograničena ishrana, naizmjenični post, dijeta kao imitacija posta. U jednom od ovih istraživanja, korišten je oblik vremenski ograničene ishrane (ramazanski post se ubraja u ovaj oblik) koji je primjenjivan na četrdeset odraslih osoba različitih životnih dobi.  Rezultati su pokazali da ovaj oblik posta može smanjiti slučaj infekcije putem ograničavanja broja stanice prirodnih ubica, kao što pokazuju i snagu koju post posjeduje u prevenciji  bolesti povezanih sa starošću u slučaju imunoscenesencije i ograničavanju istog.

Rezultati jednog istraživanja urađenog nad životinjama koje su podvgrnute isprekidanom postu od trideset dana uzastopno (kao imitacija isprekidanog ramazanskog posta), a koje su cijepljene infektivnim molekulalama lipopolisaharida pokazali su prisutnost korisnih djelovanja na životinje podvrgnute postu protiv infektivnih faktora koje stimuliše otrovna materija lipopolisaharida, kao i snagu isprekidanog posta u periodu od trideset dana u zaštiti stanica mozga od oštećenja i slabljenja memorije čiji je uzročnik upravo ta materija. Ono što je pokazalo drugo animalno istraživanje je da isprekidani post ima pozitivne učinke u borbi protiv negativnih promjena i kontrolisanju povećanja pokazatelja infekcije kod uzorka životinja pogođenih oboljenjem  multipleskleroze koja podpada pod autoimuna oboljenja u kojem imunološki sistem napada sam organizam bolesnika, a to je ono što se uvećava prisustvom potencijalnog pozitivnog efekta isprekidanog posta na oboljele od multipleskleroze i drugih autoimunih oboljenja.

U drugom istraživanju, sličnom prethodno navedenom, na uzorku životinja oboljelih od multipleskleroze, dobiveni rezultati su pokazali da post posjeduje mogućnost da promijeni bakteriološki sadržaja tankog crijeva za koje se smatra da je bitan faktor uzročnosti autoimunih oboljenja kao što je pomenuta pleskleroza, tako što post ima djelovanje na poboljšanje bakteriološkog sadržaja tankog crijeva i smanjenje faktora upale koje stimuliraju oboljenje.

U trećem istraživanju provedenom nad životinjama, rezultati su pokazali da isprekidani post igra ulogu u poboljšanju imunološke reakcije kod testiranih životinja putem intenziviranja lučenja molekula INF-Gamma koje doprinose poboljšanju otpronosti organizma na zaraze, te naročito u dijelu mozga poznatom kao Hippocamus (morski konj), koji obezbjeđuje zaštitu stanica mozga od oštećenja i starosti, te predstavlja faktor prevencije rizika oboljenja od neuroloških spazama, moždane kapi; te drugih neurodegenerativnih oboljenja kao što je alzhaimer, demencija i tremor.

Tokom podvrgavanja uzoraka životinja koje su cijepljene otrovnom supstancom carbon tetraklorida imitaciji ramazanskog posta od dvanaest sati, trideset dana uzastopno; rezultati istraživanja su pokazali da post oporavlja imunitet i metabolizam, te smanjuje otrovni efekat koji uzrokuje oksidativni stres kod životinja nad kojima je izveden eksperiment posta za razliku od drugih koje nisu bile podvrgnute.

Na istom uzorku, eksperiment imitacije ramazanskog posta od dvanaest sati u periodu od trideset dana nad testiranim životinjama  pokazao je da post ima kapacitet da poboljša pokazatelje imuniteta, te osnaži neurotransmisiju kod pomenutih životinja.

Prije kraja, bitno je ukazati da je diskurs o ramazanskom postu neodvojiv od društvenih običaja i tradicije koja se odnosi i na domenu ishrane, a koja je imanentna ovom veličanstvenom mjesecu. Mjesec ramazan nije samo mjesec posta, već i mjesec skupnog obredoslovlja sa svim značenjima koja obujmuje ta riječ, bilo da se radi o okupljanju ljudi na dnevnim molitvama ili zajedničkim iftarima na što nas ramazan uglavnom asocira.  Vjerovatno je ovo jedno od najvećih izazova s kojim će se zajednica suočiti tokom mjeseca ramazana. I nisu samo tvrdnje o “negativnom djelovanju posta na imunološki sistem” koje su gore demantirane i opovrgnute izazov, stvarni izazov je u biti oličen u tim oblicima skupne tradicije koja može postati izvor eskalacije novog vala pandemije na osnovu predviđanja o sudbini virusa.  Također, navika konzumacije hrane karakteristične za mjesec ramazan, a koja obiluje  glukozom i lipidima, doprinosi slabljenju imuniteta, te smanjenju funkcije ovog sistema u odbrani od virusa i suzbijanju istog. Stoga vjernici trebaju povesti računa o konzumaciji obroka obogaćenih povrćem, voćem, žitaricama i orašastim plodovima bogatim malim nutrititivnim elementima (vitaminima i mineralima) koji osnažuju imunološki sistem.

Također, druga bitna smjernica koja se nalaže postačima je udaljavanje od žarišta zaraze, te držanje socijalne distance iz predostrožnosti prema drugoj strani. Pored toga, potrebno je razlučiti između individualnog utjecaja posta s jedne strane, te skupnih običaja i tradicionalnih formi druženja u toku ovog blagoslovljenog mjeseca s druge.

Stoga, ovo je jedan kratki i koncizni prikaz najistaknutijih objavljenih naučnih članaka koji tretiraju tematiku praktikovanja različitih formi posta, od kojih je i post blagoslovljenog mjeseca ramazana i njegova utjecaja na imunlošku reakciju, zdravlje imunološkog sistema, te njegovu funkcionalnost. Ova istraživanja su provedena nad životinjama i ljudskim bićima.  Rezultati ovih istraživanja konsolidarno pokazuju da post posjeduju kapacite da poboljša otpornost organizma i imunost na različite oblike zaraze. U ovim granicama, nauka ne poznaje nijedno istraživanje koje je pokazalo da post negativno utiče na imunološki sistem što opovrgava tvrdnje i odbacuje proizvoljna mišljenja o potencijalnom negativnom uticaju posta na povećanje zlokobnog utjecaja koronavirusa (COVID-19) na imunološki sistem.

Pored ovog gore navedenog, nalaže se opreznost sa naučnog aspekta s obzirom da nijedno od navedenih istraživanja nije tretiralo konkretno utjecaj ramazanskog posta na koronavirus(SARS-CoV-2)  koji je uzročnik bolesti COVID-19. Zbog toga vrijedno je skrenuti pažnju da se ta istraživanja provedena nad ljudskim bićima i životinjama ne bi smjela generalizovati u smislu da pod njih potpadaju oboljeli od pomenutog koronavirusa, te da da je neupitnio jurisprudencijalno polazište da je oboljeli oslobođen obligacije ramazanskog posta. “I to neznatan broj dana, a onome od vas koji bude bolestan ili se na putu zadesi – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose –otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka  znate , da postite” (Al-Baqarah,184)

I na kraju ovo je dio od pletora koristi i vrijednosti ramazanskog posta koje dolaze u kontekstu pozitivnih djelovanja ramazanskog posta na različite aspekte zdravlja, a koji su potvrđeni u istraživanjima objavljenim u najrelevantnijim naučnim žurnalima poput britanskog nutricionističkog žurnala (British Journal of Nutrition / Cambridge), evropskog žurnala za nutricionizam (European Journal of Nutrition / Springer – Nature), teoficijelnog žurnala svjetske unije dijabetologa (IDF / Diabetes Research and Clinical Practice). Sve pobrojano ukazuje na potpunost blagodati i savršenstvo ove vjere i Riječi Božije koja poručuje “A bolje vam je, neka znate, da postite”. Naša posljednja dova je “Hvala Allahu, Gospodaru svjetova”.

Upućujem zahvale kolegama dr. Heim Jehremi s Univerziteta Gulf u Bahreinu i akademiku Muhammed Medkuru s odsijeka za medicinsku laboratoriju na Univerzitetu Shariqa i na njihovim zapažanjima i vrijednim naučnim konsultacijama, te kolegi dr. Hamidullah  Al-Khalayele, profesoru arapskog jezika, iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje hašimitske Kraljevine Jordan na značajnim konsultacijama iz domene jezika.

Piše: Muazzez al-Islam Faris, docent u oblasti liječničkog nutricionizma i dijeta (Shariqa, UAE)

Za Dialogos preveo: Kemal Čedić