Danas je puštanjem audiosnimka izvještaja Nine Ćatića iz Srebrenice 10. jula 1995. godine, Memorijalni centar Srebrenica obilježio Svjetski dan radija.
Ovo je bila i prilika da se prisjetimo i nekoliko važnih momenata u radio izvještavanju pred sam pad Srebrenice i genocid.
“U 15 sati 8. jula Radio Bosne i Hercegovine daje opširan izvještaj o krajnje kritičnoj situaciji u zaštićenoj zoni Srebrenica, koju već treći dan ‘Karadžićeve’ snage strahovito napadaju i granatiraju, a uz masovna razaranja, ubijanja i ranjavanja, umire se i od gladi.
Radio 99 isti dan prenosi izjavu predstavnika UNPROFOR-a, koji traže blisko prisustvo vazdušnih snaga nad Srebrenicom pošto su Karadžićeve snage pregazile jednu od posmatračkih baza holandskih ‘plavih šljemova'“, bile su vijesti koje su stizale do bosanske i svjetske javnosti svega tri dana pred pad Srebrenice.
“9. jula Radio BiH javlja da su u Srebrenici četnici, kod Zelenog jadra, zarobili 15 holandskih vojnika, a ubili jednog. U 15 sati Radio Bosne i Hercegovine donosi dramatični tonski izvještaj svog reportera iz Srebrenice koji kaže da su četnici prešli granicu demilitarizovane zone Srebrenica, da se UNPROFOR povlači, a da preostali ‘plavi šljemovi’ bježe i da stanovništvu prijeti masovan pokolj”, izvještavanje se nastavilo.
“10. jula radio vijesti iz Srebrenice ticale su se traženja pomoći
stranih zvaničnika i pozive kako bi se spriječio genocid nad Bošnjacima koji su živjeli unutar UN-ove zaštićene zone. Premijer Silajdžić upućuje pismo NATO-u u kojem pita zašto nema reakcije kada je izvršen napad na civile i UNPROFOR, premda je dat izričit odgovor da će intervenisati ukoliko se to dogodi. Radio stanice prenose da premijer Silajdžić pita da li je UN zatražio intervenciju i ako jeste zašto NATO ne reaguje, jer traje opšti napad na zaštićenu i demilitarizovanu zonu Srebrenice. Radio BiH prenosi u svim vijestima da izvještač iz Srebrenice javlja kako se branioci grada bore na vratima grada, a da Holanđani ne pružaju nikakav
otpor. Iz diplomatskih izvora u Briselu javljaju da je NATO spreman na vazdušnu akciju, ali da će to zavisiti od poziva UN-a“, prenose radijski izvještaji 10. jula.
U jednom od razgovora ove dane je opisao Milenko Voćkić, ratni direktor Radija Bosne i Hercegovine.
“Mi smo bili u blokadi. Niti smo mi znali koliko je tačno ljudi u
Srebrenici, ni koliko vojske tamo ima, kojom se snagom napada. Kada smo dobili informaciju o padu Srebrenice, strašan muk je nastao među kompletnom ekipom koja je tu radila. Bio sam tu kad smo dobili posljednji izvještaj Nine Ćatića, poslije kojeg se on više nikada nije javio. To je bio glas koji je svojom bojom sve kazivao. Mi smo dugo, dugo bili pod utiskom tog izvještaja“, prisjeća se Voćkić.
“Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni
neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno sedamnaest poginulih, pedeset i sedam teže i lakše ranjenih. Da li iko na svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima? Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici, populacija u ovom gradu nestaje”, bile su riječi posljednjeg izvještaja Nine Ćatića, 10. jula 1995. godine za program Radija Bosne i Hercegovine.
Povodom Međunarodnog dana radio stanica Memorijalni centar Srebrenica danas odaje priznanje radio novinarima i svima koji su bili uključeni u izvještavanje o opsadi i genocidu u Srebrenici od početka rata do njenog pada, 11. jula 1995. godine, ali i kasnije, kroz neumorni rad na širenju istine o genocidu.
https://www.youtube.com/watch?v=kIh7FJEHmBg&feature=emb_title
Visoko.co.ba / Klix
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.