“Pitanje svih pitanja je zašto Tužilaštvo BiH ne reagira na ovo što radi Milorad Dodik”, istakao je u Rezimeu Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.
“Kada tražite definiciju državnog udara onda ćete naći, kroz različite primjere, da se tu vlada i vojskom i institucijama, a ovdje imate tipičan primjer institucija koje funkcionišu i nekoga ko je blokirao te institucije, sa namjerom da razvali državu. Dakle, meni je to shvatanje državnog udara u okolnostima države kakva je Bosna i Hercegovina. I logika stvari bi bila da ovu krizu rješava Tužilaštvo. Nije nikakva tajna i ogroman je broj primjera gdje vidimo da je Tužilaštvo pod političkom kontrolom i ja lično kad bih morao izabrati jednu stvar koja će se u ovoj zemlji reformisati, početi funkcionisati kao zalog za normalno funkcionisanje države, to bi bilo Tužilaštvo.”
Kaže da ima osjećaj da Tužilaštvo čeka nečiju naredbu da počne reagovati.
“Da li je to neki međunarodni faktor ili nalogodavci koji su iz političkih stranaka.”
Smatra da je država BiH ugrožena, u smislu svog funkcionisanja.
“Da imate poolitičare koji izlaze izvan svih i etičkih i pravnih i drugih okvira konzumirajući politiku na jedan izuzetno agresivan način i šaljući poruku građanima koju oni shvate na način da međusobno razgovaraju o tome da li će biti rata, jeste. Dakle situacija jeste vrlo složena i svi oni koji to sa nipodoštavanjem gledaju mislim da ne rade uslugu ni sebi ni javnosti.”
Na pitanje odakle Dodik trpi toliku moć, Magazinović odgovara: “Prvo, nesvrstani imaju ime u odnosu na ranije, ali to nema veze sa nesvrstanošću. Ne može Rusija kao država biti zvijezda tog samita, a govoriti o nesvrstanosti. A Milorad Dodik je svoju poziciju gradio godinama i stalno pomijerao granice, ispitivao dokle može i oni koji su ga doveli na vlast, međunarodna zajednica, je to godinama trpila. I danas imamo situaciju da u ovoj politički-kriznoj situaciji se značajan broj međunarodnih faktora prisutnih u BiH pravi kao da to ne postoji, pa se na stol stavljaju neke druge teme kao da je sve uredu, a nije. Dakle gospodin Dodik savršeno dobro testira dokle može ići, to prolazi bez sankcija i danas imate to što imate.”
Navodi da je SNSD stranka koja je bila prisutna u vlasti kada je najveći broj zakona usvojen u Parlamentu.
“Situacija u kojoj Dodik pokušava da predstavi Narodnu skupštinu Republike Srpske kao nekoga ko je nadređen državnom Parlamentu je i pravno i logički neodrživa, kao što je i zaključak o neučestvovanju u odlučivanju. I sama situacija da se na taj način konzumiraju odnosi između entiteta i države nam govori o stvarnoj namjeri, a to je predstaviti Bosnu i Hercegovinu koja nije država sama po sebi, nego je to država koju tvore entiteti i nešto joj daju. Jednaka je stvar i sa imovinom, nedavno smo imali odluku Ustavnog suda BiH da šume pripadaju državi.”
Postoji razlika između političara i državnika
Kaže da u Parlamentu razgovara sa svima, uključujući i poslanike SNSD-a.
“I iz pozicije i iz opozicije iz RS-a, ono što ja vidim, jeste da ljudi traže način kako da se vrate, a da ne budu okarakterisani kao izdajnici od onih drugih. Jer oni sad drže jedni druge u šahu. Slažem se sa Šarovićem da su najave Dodika o povlačenju saglasnosti sa zakona opasne za RS, ali i čitavu državu i sve one koji su dio političkog života u BiH ako uđu u tu priču, jer to proizvodi posljedice. Jedna je stvar kad se mi posvađamo oko Izbornog zakona, a sasvim druga kad se, za sada, manipuliše vojskom, policijom, Tužilaštvom. Ne mislim da je pametno za bilo koga da napravi korak više.”
Pojašnjava da političari rade ono što misle da im je dobro za naredne izbore, a državnici rade ono što misle da je dobro za neki duži period i da je dobro za građane.
“I teško je biti državnik zato što živimo u vremenu populizma, u vremenu gdje se aplauz i lajk vrednuje više nego mukotrpan rad gdje neko piše zakone i nešto predlaže. Opozicija je u početku počela utrkivati u srpstvu sa Dodikom. Praktično su uzeli ulogu žiranta za sve ono što radi. E kad je to otišlo predaleko, sad vidimo da ima i taj neki korak nazad koji smo čuli od SDS-a, a ja očekujem da će i PDP na sličan način reagovati.”
Magazinović ističe da je na posljednjim razgovorima o Izbornom zakonu gospodinu Palmeru rekao da nije problem da razgovaraju sa Dodikom, ali da se ne mogu praviti da ogromna kriza u državi ne postoji.
“Ne možemo se baviti Izbornim zakonom dok ne funkcionišu institucije. Mislim da nije za očekivati ništa da se desi dok je situacija ovakva.”
Smatra da su blokade nastale zbog sukoba između vlasti i pozicije iz RS-a sa međunarodnom zajednicom.
“I Dodik ne propušta dan da ne baci novu rukavicu u lice međunarodne zajednice. Volio bih da znam šta radi međunarodna zajednica. Aleksandar Vučić može riješiti krizu u BiH. On je čovjek koji proizvodi krize u regiji, onda ih rješava i na ime toga dobija poene u međunarodnoj zajednici. Dodik je Vučiću jedan dan omča oko vrata, a drugi dan mu je velika prednost. Vučić vjerovatno čeka trenutak i političke okolnosti da riješi ovu krizu. Ali ne samo on. I Milanović radi sličnu stvar. Na međunarodnoj sceni vrijedite onoliko koliko ste moćni izvan svoje države. Ovi regionalni igrači, a mi smo predmet kojim se igrači igraju, Vučić, Milanović, oni su recimo u Briselu važni onoliko koliko mogu stvari završiti recimo u BiH, na Kosovu, u Crnoj Gori.”
Na pitanje šta radi Schmidt odgovara: “Gospodin Schmidt je došao ovdje sa jasnom misijom koju očigledno u ovim političkim okolnostima ne može da provede. Njegov dolazak ovdje je vezan bio, prije svega, za rješavanje aktuelnih političkih pitanja i onih 14 prioriteta EU. I svakome je jasno da imamo mnogo prioritetniju stvar za riješiti nego pričati o zakonu o javnim nabavkama, sukobu interesa itd., što su izuzetno važna pitanja u normalnim okolnostima. Tako da on ima značajan problem koji je svojim dolaskom ovdje naslijedio.”
Ovom državom vladaju SNSD i HDZ, a to im je omogućila SDA
Magazinović navodi da je EU potpuno izgubljena kad je Zapadni Balkan u pitanju.
“EU očigledno ima masu svojih problema, a za Balkan nema jasnu viziju. Mnogo se očekuje od Njemačke. Duboko sam ubijeđen da je ključ za rješavanje problema političke nestabilnosti Balkana u Briselu. Ako smo na tračnicama EU to ima jednu dinamiku. Ako dobijemo poruku, a dobijamo je, da nismo tamo dobrodošli onda je ono što se ovdje može očekivati konflikt.”
Kaže da nije siguran da li će biti sankcija EU ili neće, a da se granica strpljenja SAD-a jako pomjerila u korist onih koji prave probleme.
O odnosu Aleksandra Vučića prema BiH kaže da je on jedan vrsni manipulator koji napravi problem u BiH, ili ohrabri nekoga da ga napravi, i onda kad prijeti eskalacija on se pojavi da to smiri.
“Mi smo skloni banalizovati sve što se pojavi. Kad govorimo o srpskom svetu onda sve te vizije velike Srbije su završavale tako da su Srbi na traktorima morali napuštati svoja stogodišnja ognjišta. Srpski svet je soft varijanta uticaja. Danas više nije vrijeme kada se ratovi vode oružjem. Ono što je nekad bilo zlato danas je informacija. I mi zapravo živimo, vjerovatno svi zajedno, neki treći svjetski rat, ali ga nismo svjesni.”
Kada je riječ o izborima naredne godine Magazinović navodi da nije siguran da će oni biti održani.
“Lokalni izbori su pomjereni za nekoliko mjeseci, zakon je prekršen, zato što nije bio usvojen budžet. Jer se izbori mogu finansirati samo iz budžeta. Budžet usvaja HDZ i SNSD. Dakle ako nema budžeta, nema izbora. Dodik i Čović odlučuju ima li izbora u ovoj državi. Mi se nalazimo u 10. mjesecu 2021. godine, budžet nije usvojen, institucije funkcionišu na bazi privremenog finansiranja. U privremenom finansiranju nema izbora. Ako se ne usvoji Izborni zakon kako želi Čović i on kaže neću da usvojim budžet. Dakle oni mogu to uraditi, bez ikakve sankcije. I onda izbori ne mogu biti raspisani. SNSD će pratiti HDZ, kao što HDZ prati SNSD.”
Ističe da ovom državom vladaju SNSD i HDZ na način da im je SDA to omogućila na početku mandata kad im je dao većinu u Domu naroda.
Kaže da se Trojka nije dogovorila oko člana Predsjedništva.
“Razgovora ima, ali dogovora oko imena nema.”
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.