Pojedini političari i u prethodnoj godini po mudrost odlazili u susjedstvo

Pojedini domaći političari i u prethodnoj godini uglavnom su po mudrost odlazili kod lidera Hrvatske i Srbije. Analizirali smo susjedske odnose i poruke regionalnih zvaničnika.

Od preuzimanja predsjedničke fotelje Zoran Milanović zauzeo je napadački stav prema Bosni i Hercegovini. Rječnik koji je koristio tokom prošle godine daleko je od diplomatskog. Prije otkazivanja posljednje posjete jednom dijelu naše zamlje dotakao se Milanović u svojim izjavama genocida u Srebrenici, za koji je kazao da samo pokazuje elemente genocida:

“Postoje genocidi i genocidi. Postoje žrtve i žrtve. Nije sve isto, to je laž. Srebrenica je genocid. Jasenovac je genocid. Je li to isto? Pa, nije isto“, kazao je Milanović.

“Milanović je tragična politička nepogoda. Odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske danas izgledaju kontaminirano, a da za to nema nikakvog realnog razloga”, ocjenjuje politički analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero.

Dodaje da iza promoviranja političkog haosa i nestabilnosti na Balkanu stoje totalitarni režim Vladimira Putina i njegovi balkanski šegrti. Situacija se neće skoro poboljšati.

“Očito je da ćemo i u narednoj godini imati posla sa sustavnom Milanovićevom opstrukcijom dobrih odnosa i tako dugo dok Hrvatska ne riješi svoj unutarnji politički problem s onim što je moguće nazvati poludjelim rimskim carom”, poručuje Gjenero.

“Oni nemaju ‘leba da jedu’, mogu se samo kestenima gađati. Dodik je ponekad neobuzdan i problematičan, ali je on zadnji problem Bosne i Hercegovine. S njim se dogovorimo za 10 minuta i to ne o podjeli Bosne, već uređenju”, komentirao je situaciju u BiH Milanović.

Za razliku od Milanovića, drugi su pokušali smanjiti štetu pričom da Hrvatska nema većeg prijatelja od naše zemlje.

“Hrvatska ne želi vidjeti nikakve separatističke tendencije unutar BiH. Želimo da država dobro funkcionira”, poručivao je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

“On je ponovo došao kao veliki prijatelj da nas ohrabri, da napravimo unutarnji red”, pojašnjavao je Plenkovićevu posjeti BiH predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Sve ovo pod krinkom smanjivanja štete dolaskom do krajnjeg cilja, pronalaska rješenja o promjeni Izbornog zakona BiH. Istog onog koji je trenutno jedini, čini se, fokus prijatelja iz međunarodne zajednice, kako to vole kazati domaći političari.

“Mislim da sada imamo na djelu Karađorđevo 2. Kao da se radi o tome da se privede kraju jedan nezavršeni rat iz ’90-ih godina. Ovdje mnogo toga nedostaje, a prije svega utjecaj međunarodne zajednica na pravm način da se izađe s jasnim planom”, smatra Aleksandar Popov, politički analitičar iz Srbije.

Međunarodna zajednica nije, ali svako malo s novim planovima u drugoj formi, a s istim ciljem izlazio je Milorad Dodik. Sve je radio pod budnim okom Vučića. Novi plan značio je i novo putovanje zvaničnom Beogradu. A nakon toga pravdanje i jednog i drugog.

“Ja od Vučića ne tražim podršku nego razumjevanje”, objašnjavao je Dodik.

“Mi se ne mješamo u unutrašnje stvari drugih država i ne želim da govorim o bilo čemu drugom”, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Beograd treba da šalje drugačije poruke i prema Sarajevu i prema Banjoj Luci, smatra Popov, a ne da djeluje destabilizirajuće na cijelu situaciju.

Ovako je Vučić komentirao nedavna dešavanja u NSRS-u koja se odnose na vraćanje nadležnosti s centralnog na entitetski nivo:

“Ja ne moram uvijek da sam saglasan sa svim s predsjednikom Dodikom, ali nikada o tome neću da govorim u javnosti. I nikada ni na koji način neću da napadam političare u RS-u zato što mislim da je to loše.”

“Nema ograđivanja od poteza koje mu povlači Dodik”, ističe Popov.

Interes Srbije je da imamo mir, stabilnost i da povežemo i Banju Luku i Sarajevo, govorio je Vučić u oktobru. No, izgleda da do skorijeg povezivanja neće doći, ni prijateljskog, ni bilateralnog, a ni fizičkog.

Visoko.co.ba/federalna.ba