Papa je tražio od Kulina bana da mu pošalje visočko krzno

Visoko je grad u kojem je, slobodno se može reći, najdublje ukorijenjeno bosansko srednjovjekovlje. Grad koji je bio politički i privredni centar srednjovjekovne bosanske države. Brojni su arheološki lokaliteti u kojima su pronađeni neki od najvrednijih predmeta koji svjedoče o slavi i veličini banovine, kasnije kraljevine Bosne – od krunidbene crkve kralja Tvrtka I i njegove grobnice u Milima-Arnautovićima do starog grada Visoki. Svi najznačajniji nalazi čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, ali ponešto je ostalo i u Zavičajnom muzeju Visoko, osnovanom 1953. godine, piše STAV magazin.

Zavičajni muzej Visoko ima bogate kolekcije u nekoliko različitih zbirki. Ali ovoga puta željeli smo predstaviti ono što je vezano za srednjovjekovnu Bosnu.

U tom smislu, Dženeta Lepić arheolog kustos-pripravnik pokazala nam je nekoliko pozlaćenih naušnica koje se sastoje od tri jagode izrađene tehnikom filigrana i granulacije. One su pronađene u Zgonovima kod Visokog, a prve informacije o njima dala je Irma Čremošnik, koja navodi kako su tokom istraživanja 1953. godine ispod jednog stećka na nekropoli pronađene dvije pozlaćene naušnice. Potječu iz 11/12. stoljeća.

Kao što je poznato, od tri primjerka povelje Kulina bana, nijedan se ne nalazi u Bosni i Hercegovini. No, Zavičajni muzej u Visokom može se pohvaliti vjernom replikom povelje, koju je uradila konzervatorica Elha Šaran.

“Za izradu replike naručili smo iz Zagreba materijal na kojem se pisalo u srednjem vijeku, a to je pergament. Mastilo koje je koristila napravljeno je na organskoj bazi u skladu s originalom. Ovom replikom, kao jednim jako važnim materijalnim dokazom, upotpunili smo srednjovjekovnu zbirku”, kaže Habiba Efendira-Čehić, kustos Muzeja.

REPLIKA POVELJE KULINA BANA

Vrijednost ove replike jeste u tome što je to naš prvi pisani spomenik u kojem se, između ostalog, spominju i te ekonomske veze s Dubrovčanima, odnosno u kojem ban Kulin dozvoljava Dubrovčanima trgovinu na svojoj teritoriji.

Jedan od zanimljivih eksponata u Zavičajnom muzeju, koji nažalost još nema svoju stalnu muzejsku postavku, ali vjerovatno će je uskoro dobiti, jeste i srednjovjekovno misno zvonce iz kora crkve sv. Nikole u Milima, Arnautovićima. Ono je pronađeno 1967. godine tokom manjih sondažnih istraživanja, i zanimljivo, na njemu je utisnut pečat na arapskom jeziku.

A tu priča postaje još zanimljivija. Naime, postoji mogućnost da bi baš ta crkva u Milima mogla biti ujedno i crkva Kulina bana.

Pavao Anđelić, koji je vodio reviziono iskopavanje, našao je unutar temelja crkve, za koju se smatra da je krunidbena crkva Tvrtka I, temelje manje crkve, čiji ostaci ostaju hronološki neodređeni.

“Ostaci te najstarije građevine vjerovatno su ispod ceste koja danas prolazi pored crkve”, kaže arheolog kustos Dženita Lepić.

Naime, kako piše Pavao Anđelić u knjizi Visoko i njegova okolina, reviziono iskopavanje pokazalo je postojanje rimskih objekata u neposrednoj blizini srednjovjekovne crkve, međutim debljina zidova te crkvice od oko 1,3 metra ne odgovara ni antičkim ni kasnoantičkim crkvama, luk građevine je bio iskrčen, a produžni zid je prekrila cesta, stoga ostaci ovog objekta do daljnjeg ostaju hronološki neodređeni.

Možda ćemo nešto više o tom objektu saznati ove godine kada bude podignuta cesta i urađeno sistematsko arheološko istraživanje.

“Na osnovu ovih podataka možemo pretpostaviti da bi ranokršćanski objekat mogla biti Kulinova crkva. Imamo za nju i materijalni dokaz, odnosno ploču koja je pronađena u Muhašinovićima. Postoji mogućnost da bi to mogla biti Kulinova crkva jer odgovara tom periodu, kraj 12. vijeka”, objašnjava kustosica Efendira-Čehić.

Ćiro Truhelka naveo je da je ploča Kulinove crkve pronađena u “Tuštinoj njivi” u Muhašinovićima, koja se nalazi na lijevoj obali rijeke Bosne, nizvodno od crkve sv. Nikole, koja je na desnoj obali Bosne. Sada je tu naseljeno mjesto, ispresijecano putevima, pa čak i autoputom.

Dakle, pretpostavka da je u Milima Kulinova crkva ima smisla jer je ploča pronađena na obali rijeke Bosne nizvodno od crkve u Milima, mada se ne može isključiti ni pretpostavka da je bila još jedna crkva na lijevoj obali Bosne. Ranije se mislilo da lokaciju Kulinove crkve treba tražiti u Gornjem Moštru, na lokalitetu Slibe, ali je nedavnim arheološkim istraživanjima ta mogućnost u velikoj mjeri odbačena jer su otkopane ruševine identificirane kao ostaci rimske crkve. Replika ove ploče nalazi se u Zavičajnom muzeju, a original je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Ostatak teksta možete pročitati na ovom linku.

Visoko.co.ba // Stav magazin