Što duže bude trajao proces proširenja Evropske unije, to će zemlje Zapadnog Balkana više biti izložene ruskim apetitima, zato EU mora ubrzati procedure za prijem zemalja ovog regiona gdje rizik još postoji, izjavio je u utorak predsjednik Slovenije Borut Pahor.
Obraćajući se na 13. konferenciji ambasadora u Ankari, Pahor je rekao da je ruski rat protiv Ukrajine “iz temelja potkopao ionako krhko povjerenje između Zapada i Rusije”.
Istakao je da je odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu bila iznenađujuća i razočaravajuća.
Govoreći o dobrim odnosima između Slovenije i Rusije duže od 15 godina do početka rata u Ukrajini 24. februara, Pahor je rekao da se njegova zemlja “nikada nije osjećala ugroženom od Rusije”, dok su “prijatelji iz istočne Evrope Rusiju uvijek opisivali kao direktnu ili indirektnu prijetnja njihovoj sigurnosti”.
Međutim, kako je kazao Pahor, rat je promijenio njihove veze s Rusijom.
Slovenački lider je rekao da se s trenutnom situacijom izazvanom ratom “razvoj nove blokovske podjele čini gotovo neizbježnim”.
“U novoj geopolitičkoj podjeli, Zapadni Balkan će biti dio zapadnog svijeta. Ali to zavisi od Brisela koliko i od zemalja Zapadnog Balkana. Što duže bude trajao proces proširenja EU, ove će zemlje više biti izložene ruskim apetitima, ili barem povećanju ruskog uticaja”, rekao je Pahor, ističući pritom “vitalni” značaj Bosne i Hercegovine.
Kazao je da rizik na Zapadnom Balkanu i u BiH još postoji i da EU mora ubrzati procedure za prijem zemalja ovog regiona.
“Pokušavam učiniti sve što je u mojoj moći da uvjerim EU i Zapad da je (Bosnu i Hercegovinu) prihvate u EU po brzoj proceduri, a ako je moguće i u NATO”, rekao je Pahor.
Visoko.ba/federalna.ba/AA
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.