Danas je u mjestu Vlajčići sa početkom u 10:00 sati izvršena zapisnički primopredaja još dva zadatka o upoznavanju s granicama očišćene i reducirane površine od mina i to:
– MSP „Vlajčići“ – SI 5 (Goretina-Lisice), MAC ID 54, površine 103.700,00 m2;
– MSP „Vlajčići“ – SI 6 (Vlajčići-dobranjsko brdo) MAC ID 54, površine 59.420,00 m2.
Primopredaji su prisustvovali predstavnici međunarodne organizaciji MAG (Mines advisory Group), Centara za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BH MAC-a) i Službe civilne zaštite Grada Visoko.
U 2020. i 2021. godini su do sada zapisnički predate reducirane i očišćene površine od 405.800,00 m2 i to:
– MSP „Vlajčići“ – CI 2 (Vlajčići), MAC ID 54, površine 16.580,00 m2.
– MSP „Vlajčići“ – SI 2 (Dobranjsko brdo), MAC ID 54, površine 45.500,00 m2.
– MSP „Vlajčići“ – CI 3 (Goretina), MAC ID 54, površine 40.580,00 m2.
– MSP „Vlajčići“ – CI 1, (Huma), MAC ID 54, površine 17.110,00 m2.
– MSP „Vlajčići“ – SI 1 (Smreke), MAC ID 54, površine 17.540,00 m2.
– MSP „Vlajčići“ – SI 9 (Plješevica) MAC ID 54, površine 71.880,00 m2.
– MSP „Vlajčići“ – SI 10 (Zbilje) MAC ID 54, površine 33.490,00 m2.
– MSP „Vlajčići“ – SI 6 (Vlajčići-Dobranjsko brdo) MAC ID 54, površine 59.420,00 m2.
– MSP „Vlajčići“ – SI 5 (Goretina-Lisice), MAC ID 54, površine 103.700,00 m2.
Reprezentativac Bosne i Hercegovine u plivanju i član banjalučkog plivačkog kluba Olymp Emir Muratović u disciplini 50 metara slobodnim stilom plasirao se u polufinale Evropskog prvenstva koje se održava u ruskom Kazanju.
Muratović je u kvalifikacijama Evropskog prvenstva u malim bazenima isplivao 21,91 sekundi što je novi bh. rekord, a ujedno je i prvi plivač iz Bosne i Hercegovine koji je 50 metara slobodno preplivao za manje od 22 sekunde.
Polufinale u kojem će nastupiti 16 plivača na rasporedu takmičenja u Kazanju je večeras, dok će finale biti održano sutra naveče.
Emir Muratović je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na Olimpijskim Igrama u Tokiju, kada je plivajući slobodnim stilom zauzeo 42. mjesto među 73 takmičara na dionici od 50 metara, te 45. mjesto na 100 metara.
Predsjednik SAD Joseph Biden smatran najmoćnijim čovjekom na svijetu, ne plaši se da javno pokaže svoje emocije i predsjednik je koji se šali na svoj račun, ne krije suze i umije da se izvini, što je sušta suprotnost od njegovih prethodnika, ocijenila je agencija France Presse.
Biden se u ponedjeljak na svjetskom samitu o klimi u Glasgowu izvinio u ime SAD za akcije svog prethodnika Donalda Trumpa. Prethodnog dana u Rimu, na audijenciji kod poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje, nije krio suze u očima dok je govorio o svom sinu Beau preminulom 2015. godine.
Poslije diskretnog Baracka Obame i veoma bučnog Trumpa, Biden ne krije emocije.
Daleko od političkog uvjerenja da je izvinjenje priznanje slabosti, Biden se stalno izvinjava za nešto. Izvinjava se kad zakasni, kad smatra da mnogo priča ili da je dosadan, ili kad ocjenjuje da nije toliko inteligentan kao njegovi savjetnici na nekom sastanku.
Njegova izvinjavanja su često dio suptilnog samoruganja. “Zdravo svima, ja sam Jillin suprug”, riječi su Bidena kad negdje ide sa prvom damom Jill.
Loše vijesti uvijek dočeka sa osmjehom ili smijehom. Kada je morao da prizna da neće dobiti podršku da uvede besplatno školovanje za sve Amerikance na državnim fakultetima, Biden je rekao da više nije dobrodošao u bračnu postelju, pošto njegova supruga predaje na jednom državnom koledžu.
“Ali u Bijeloj kući imam mnogo soba”, našalio se Biden.
Emotivnost za Bidena nije samo crta njegove ličnosti, već dio njegovog političkog identiteta. Biden sebe predstavlja kao čovjeka iz srednje klase, koji voli da putuje vozom i odbija da ima “odjeću političara” kao ostali.
Neki smatraju da se Biden godinama pretvorio u mudrog čovjeka ali i dalje igrača, dok protivnici smatraju da je suviše krhak za oštre političke bitke u hodnici Bijele kuće.
Pojedini čak dovode u pitanju njegovo mentalno zdravlje, pošto Biden ima 78 godina.
Međutim, čini se da predsjednik SAD ipak ne dozvoljava da se osjeća poraženo. Upitan nedavno za komentar o padu sopstvene popularnosti u anketama javnog mnijenja, Biden je sležući ramenima kratko rekao – to ide gore, dole.
Demokratska kandidatkinja Michelle Wu pobijedila je na izborima za gradonačelnika koji su održani u Bostonu, u saveznoj američkoj državi Massachusetts.
Glasači Bostona prvi put su na jučerašnjim izborima izabrali ženu, ali i prvi put kandidata azijskog porijekla, objavio je Associated Press.
Mediji u Bostonu objavili su da je Wu na izborima osvojila 61 posto ukupnog broja glasova.
U obraćanju nakon izbora, Wu je izmamila osmijeh svojim glasačima, rekavši da su u prošlosti muškarci vladali Bostonom, da bi mogli vladati i u budućnosti, ali ne i večeras.
Wu (36) će 16. novembra položiti zakletvu i zvanično preuzeti dužnost gradonačelnice.
Njena protukandidatkinja na izborima, gradska vijećnica Bostona Annissa Essaibi George, također joj je čestitala, te poručila kako ono što je Wu uspjela “nije mali podvig”, misleći da je prva žena na toj funkciji ali i prvi pobjednik na izborima azijskog porijekla.
Wu je rođena 1985. u Chicagu, saveznoj državi Illinois, u porodici tajvanskog porijekla. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta Harvard, udata je i majka dva sina.
Jednoglasno je 2013. godine izabrana za predsjednicu Gradskog vijeća Bostona, a tu dužnost obnašala je do 2016.
Među obećanjima koja je dala prije izbora za gradonačelnika Bostona su pitanja oko cijena nekretnina i sistem javnog prevoza.
“Bijelci” čine 44 posto stanovništva Bostona, “crnci” 19, Latinoamerikanci 18, a Azijati 11.
Peruanski ministar unutarnjih poslova podnio je ostavku u utorak nakon izvještaja da je u svojoj kući održao zabavu za Noć vještica kršeći Covid pravila.
Južnoamerička zemlja teško je pogođena pandemijom, s preko 200.000 umrlih od virusa,što je najveća stopa smrtnosti po glavi stanovnika na svijetu, navodi AFP-a.
Ministar Luis Barranzuela suočio se s mnoštvom kritika nakon manje od mjesec dana na vlasti i nakon TV izvještaja da je u nedjelju u svojoj kući u glavnom gradu Limi održao zabavu za Noć vještica, iako je okupljanje zabranjeno vladinom uredbom koja je objavljena samo nekoliko dana prije.
Vijest je izazvala ogorčene reakcije sa svih strana političkog spektra u zemlji od 33 miliona stanovnika, natjeravši Barranzuelu da tvrdi da je skup bio u radne svrhe i da je žrtva “lažnih optužbi”.
Lokalna štampa izvještava kako bi vlada vjerojatno izgubila povjerenje da je 58-godišnji bivši policajac Barranzuela ostao na dužnosti ministra.
“Moramo razgovarati o Zapadnom Balkanu”, naslov je najnovijeg članka briselskog Politica, na čijem se samom početku upozorava na to da je sukob u regiji neminovan, te da je vrijeme za djelovanje kako bi se zaštitile godine napretka.
U nastavku teksta Vijesti.ba donose vam kompletan autorski tekst britanskih parlamentaraca Arminke Helić i Anthonyja Mangnalla.
Alarmantni odjeci iz 1990-ih šire se danas Zapadnim Balkanom. I dok su razgovori o proširenju EU na region u zastoju, postoji uznemirujući zajednički faktor u krizama s kojima se suočavaju BiH, Kosovo i Crna Gora: srbijanska Vlada aktivno podržava napore da ih destabilizira, podržava svoje opunomoćenike u tim državama i prijeti njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Ujedno s ruskim spletkarenjem, podjelama unutar EU i slabostima NATO-a, ovo se pokazuje kao smrtonosna mješavina. Napredak koji je u regionu ostvaren tokom 2000-ih – ka mirnim, prosperitetnim, multietničkim državama – se poništava, a prostor je širom otvoren za izazivače nevolja. Došlo je vrijeme da NATO i EU rade zajedno i preduzmu mjere kako bi zaustavili neuspjeh i zaštitili napredak koji je postignut.
U septembru ove godine, na granici sa Kosovom, Srbija je rasporedila oklopna vozila i borbene avione, dovodeći na taj način u pitanje demilitarizaciju postignuti krajem 1999. U BiH secesionistički političari bosanskih Srba, koji su politički i finansijski ovisni od Srbije, jednostrano i protivustavno se povlače iz državnih institucija uspostavljenih kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, dok izvode specijalne policijske vježbe i otvoreno demonstriraju silu. U Crnoj Gori, Beograd raspiruje vjerske podjele, doprinoseći sve toksičnijoj političkoj klimi koja je ponovo pokrenula pitanja vanjskopolitičke orijentacije, etničke pripadnosti i vjere.
Ove destabilizujuće akcije su podržane konceptom “Srpskog sveta” – idejom koja je alarmantno slična “velikoj Srbiji” bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića – koju sada otvoreno zagovara ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin. Ovdje se mogu vidjeti jasni tragovi 1990-ih, tokom kojih je Miloševićev režim osmislio niz ratova koji su kulminirali etničkim čišćenjem i genocidom.
Međutim, ovoga puta situaciju pogoršavaju dodatni faktori. Najvažnije među njima je aktivno miješanje Rusije. Kremlj je podržao pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. i nastavlja sprječavati Kosovo da dobije puno međunarodno priznanje u Vijeću sigurnosti UN-a. Rusija je također podržavala paravojne formacije i izdavala otvorene prijetnje kao odgovor na svaku sugestiju da se BiH pridruži NATO-u, nastojeći potkopati visokog predstavnika odgovornog za nadgledanje napretka Daytonskog sporazuma i podržati secesioniste i nacionaliste širom regiona.
A tu je problem i razjedinjene EU. Dok Bugarska i dalje jedina drži veto na pregovore o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije, mađarski premijer Viktor Orban ponudio je platformu za opasnu islamofobičnu i antibosansku retoriku i historijski revizionizam koji iskrivljuje utvrđene činjenice o ratovima iz 1990-ih u bivšoj Jugoslaviji. S ovakvim idejama u otvorenom prometu, EU nije u stanju da odgovori na izazov očuvanja mira i stabilnosti na Balkanu.
Nakon haotičnog povlačenja iz Afganistana, percepcija je da je NATO impotentan i da je sada pravi trenutak da se ospori njegov položaj u regionu.
Ključno je da zajednički preduzmemo akciju. Prvo, regionu se mora pristupiti kao koherentnoj cjelini: zapadna politika mora uzeti u obzir da su krize i tenzije u BiH, na Kosovu i u Crnoj Gori sve povezane i da je oslanjanje na Srbiju kao stub stabilnosti na Zapadnom Balkanu, nažalost, pogrešna politika.
Srbija više nije saveznik od pomoći u rješavanju političkih problema na Balkanu; nego je njihov glavni uzrok. Stoga se naš pristup mora prebaciti na ograničavanje, pozivanje predsjednika Aleksandra Vučića i Vlade Srbije na odgovornost za izazivanje nestabilnosti.
Drugo, NATO mora osigurati da njegovo prisustvo u regionu bude dovoljno značajno da djeluje kao sredstvo odvraćanja od nasilja. To znači povećanje broja vojnika. EUFOR u BiH ima samo oko 700 pripadnika, skroman kontingent za koji je malo vjerovatno da će obuzdati bilo kakvu značajniju nestabilnost. Kosovo također treba biti primljeno u NATO-ov program Partnerstvo za mir, te, zajedno sa BiH, dobrodošlo u NATO što je prije moguće.
Treće, EU treba da se probudi pred prijetnjom na svojim granicama. Pristojne riječi nas nikuda neće odvesti. Snažan odgovor potkrijepljen prijetnjom sankcijama je jedina poruka koja će proći. Prijetnje nasiljem, etnički nacionalizam i poricanje genocida trebale bi biti dočekane jasnom i brzom osudom, a ne uobičajenom neugodnom šutnjom EU. U tim izjavama više ne bi trebale postojati riječi “obje strane”.
Neki evropski političari mogu biti zabrinuti da će takav snažan odgovor poslužiti samo otuđenju Zapadnog Balkana, ali ovaj strah je neosnovan. Rusija neće zamijeniti EU. Mladi iz regiona ne odlaze u Moskvu već u EU. Kada su evropski lideri 2003. izjavili da je “budućnost Balkana unutar Evropske unije”, bili su u pravu. Pitanje je kroz koliko će još sukoba region morati da prođe prije nego što tamo stigne.
Ako evropski lideri poput mađarskog Orbana ili slovenačkog Janeza Janše blokiraju ovaj zaokret prema principijelnoj politici, onda bi progresivne vlade trebale koordinirati, zajedno sa SAD-om i Velikom Britanijom, i nastaviti ovu politiku na najbrži mogući način. Dugoročno, evropske zemlje morat će da izgrade strategiju i politiku oko koje se svih 27 članica mogu složiti – nešto na čemu bi SAD trebale pomoći kroz ohrabrivanje tih država. Ako članstvo u EU za zemlje Zapadnog Balkana nije u planu, onda bi trebalo razmotriti privremene korake, kao što su članstvo u jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji i povećano finansiranje.
Ne sumnjajte, sukob u regionu više nije nezamisliv – ako ne reagiramo, to je jednostavno pitanje vremena. Rusija to zna i namjerno testira odlučnost i sposobnosti NATO-a. Ako NATO i EU nisu u stanju da se zauzmu za stabilnost na Balkanu – ne toliko u svom dvorištu koliko u dvorištu u samom srcu svoje kuće – onda su male šanse da to učine bilo gdje drugdje. A u nedostatku kredibilnog euroatlantskog angažmana, neće patiti samo Balkan.
B-girl Paulina during the shooting of the announcement clip of the Red Bull BC One World Final 2021 in Gdansk, Poland on September 23, 2020 // Little Shao/Red Bull Content Pool // SI202102230311 // Usage for editorial use only //
U Gdanjsku se 6. novembra održava svjetsko finale takmičenja Red Bull BC One 2021, na kojem će se voditi borba za titule najboljih breakdancera na planeti.
Poznata su imena 12 mladića i 12 djevojaka koji će se u poljskom gradu boriti za prestižne naslove, a njima će se pridružiti još po četvoro takmičara u obje kategorije.
Među 12 djevojaka i 12 mladića koji su do sada osigurali učešće u finalu nalaze se i aktuelni šampioni: B-Boy Shigekix (Japan), najmlađi pobjednik u historiji takmičenja, i B-Girl Kastet (Rusija), koja je osvojila dvije uzastopne titule prvakinje. Oboje plesača se vraćaju ove godine kako bi u konkurenciji najboljih na svijetu branili svoje titule iz 2020. godine.
FondacijaAdriatic raspisala jekonkurs za dodjelustipendijaučenicimasrednjihškolaistudentima s prebivalištemnapodručjuopćinaVareš, BrezaiKakanj, za školsku2021/22. godinu.
MisijaFondacijekoju je krajemaprilaosnovalakompanijaAdriatic Metals jekontinuiranapodrškaodrživomdruštveno-ekonomskomrazvojulokalnihzajednica u BiH. Namjera je dugoročnoprovođenjeprogramaiprojekatausmjerenihnarazvojobrazovanja, zaštiteokolišaizdravstvenezaštite.
Konkursjeotvoren 15 dana,odnosno do 17. novembra 2021. godine.Detaljneinformacije o načinuprijaveipotrebnojdokumentacijinalaze se nalinkovima: učenici i studenti.
Za višeinformacija, posjetitestranicuwww.adriaticfoundation.bailikontaktirajtebroj +38761890444. Prijave za konkurs se mogudostavitina mail adresuinfo@adriaticfoundation.ba, poštomililično, naadresu: Fondacija Adriatic, Zvijezda 37, Vareš.
