Predsjednik Međunarodne fudbalske federacije (Fifa) Gianni Infantino rekao je danas da će domaćin Svjetskog klupskog prvenstva biti Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).
“Svjetsko klupsko prvenstvo igraće se početkom 2022. godine. Još nema konkretnih datuma, ali domaćin će biti Emirati”, rekao je Infantino na konferenciji za medije.
Domaćin takmičenja je prema planu trebalo da bude Japan, ali je azijska država 9. septembra saopštila da odustaje usljed pandemije korona virusa.
Svjetsko klupsko prvenstvo okuplja šampione svih kontinenata, i tradicionalno se održava u decembru, ali je prošle sezone zbog pandemije korona virusa održano u februaru ove godine u Kataru.
Ujedinjeni Arapski Emirati do sada su četiri puta bili domaćini Svjetskog klupskog prvenstva (2009, 2010, 2017. i 2018. godine).
Crna Gora će nastupiti na 66. izdanju muzičkog takmičenja Eurovision Song Contest (Eurosong).
Ovu odluku donijeli su menadžment i Savjet Radio i Televizije Crne Gore (RTCG). Eurosong će se održati od 10. do 14. maja 2022. godine u Torinu u Italiji. Do sada je 41 zemlja potvrdila učešće.
Ovogodišnji pobjednik bila je italijanska rock grupa Måneskin sa pjesmom “Zitti e buoni”. Konkurs za izbor pjesme koja će predstavljati Crnu Goru će biti raspisan naredne sedmice.
Ova zemlja je 2019. godine posljednji put nastupila na Eurosongu. Tada je grupa D-mol izvela pjesmu “Heaven”. Nije se uspjela kvalifikovati iz prvog polufinala, te je zauzela 16. mjesto sa 46 bodova.
Muškarac, zaražen virusom korona, koji je preminuo nakon što je pobjegao iz zagrebačke bolnice, sam je skinuo masku s kisikom, otkopčao se s monitora, izvadio intravensku kanil i kroz balkonska vrata otišao vanjskim stepenicama, pišu hrvatski mediji.
Iz Klinike za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević” su naveli da je 53-godišnjak hospitalizovan 18. oktobra, ali da je on odmah rekao da ne želi primati terapiju.
Nakon što su uočili da nije u sobama, pozvan je na mobilni telefona pa je dežurnom ljekaru prenio da nije teško bolestan, da se vozi automobilom kući i odbija se vratiti u Kliniku.
Iz policije su naveli da su dobili dojavu da je pacijent samovoljno napustio bolnicu, ali i da su dobili informaciju da je ta osoba preminula na području Samobora u privatnom prostoru.
Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ispričali su da su jučer dobili poziv za intervencijom u naselju Hoto Vile, gdje su zatekli pacijenta bez svijesti i znakova života.
Od majke pacijenta su saznali da je on pozitivan na virus korona, da je bio u bolnici i da je pobjegao. Ljekarska ekipa je pokušala reanimaciju, ali nisu uspjeli.
Direktorica bolnice “Dr Fran Mihaljević” Alemka Markotić rekla je da nije prvi put da je otišao samovoljno iz bolnice.
“Ako je pacijent životno ugrožen onda ga možemo zadržati, ali mi nemamo zatvor, ne možemo nekoga protiv njegove volje držati. Ako je osoba dobro, mogao je izaći”, rekla je Markotić.
Više hiljada demonstranata protestuje u Ljubljani protiv antiepidemijskih mjera slovenačke Vlade, posebno protiv obaveznih kovid propusnica, a neki su tražili i ostavku Vlade.
Demonstranti su se okupili u popodnevnim satima, a protest traje i u večernjim satima.
Protest nije prijavljen, a prisutan je povećan broj policajaca. Policija do sada nije imala potrebu da interveniše, mada je kordonom spriječila odlazak okupljenih pred zgradu parlamenta. Nekoliko osoba je legitimisano, a najmanje jedna i privedena.
Opozicija je u parlamentarni postupak uputila interpelaciju protiv ministra unutrašnjih poslova Aleša Hojsa, predloživši njegovu smjenu zbog, kako se navodi, pretjerane upotrebe represivnih mjera prema demonstrantima u zadnjih nekoliko protestnih okupljanja, prenose mediji.
Opozicija je za interpelaciju prikupila 43 potpisa poslanika, skoro polovinu od ukupnog broja članova Državnog zbora u komu je 90 poslanika.
Više stotina građana koji protestuju zbog odluke Kriznog štaba Republike Srbije da uvede kovid propusnice okupilo se večeras u centru Beogada. Građani su se okupili na raskrsnici Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra, ispred Glavne pošte, zbog čega je saobraćaj zatvoren.
Gradski autobusi stoje, a policija propušta samo kola Hitne pomoći.
Mediji prenose da je prisutno dosta pripadnika policije u civilu, dok su uniformisani policajci raspoređeni ispred Skupštine Srbije, kao i na mjestima gdje su ulice zatvorene za saobraćaj.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izrazio je zabrinutost zbog nagomilavanja snaga NATO-a blizu granica njegove zemlje i pozvao na jače odbrambene veze sa susjednom Bjelorusijom.
On je ukazao na nedavne napore na jačanju vojne saradnje između dva saveznika, uključujući modernizaciju vojne infrastrukture za zajedničku upotrebu.
Nakon sastanka vojnog rukovodstva dvije zemlje, Šojgu je rekao da su on i njegov bjeloruski kolega produžili sporazume o dva ruska vojna objekta u Bjelorusiji – radar za rano upozorenje u oblasti Brest u blizini Poljske i pomorski komunikacijski centar u Vilejki u blizini Minska. Nije precizirao na koliko su sporazumi produženi.
Moskva je više puta izrazila zabrinutost zbog raspoređivanja NATO snaga u blizini ruske granice, navodeći da je to prijetnja po sigurnost.
Rusija i Alijansa također se međusobno optužuju za izvođenje destabilizujućih vojnih vježbi u blizini granica.
Šojgu je danas optužio da su desetine vježbi NATO-a u blizini ruskih granica iskorištene za uvježbavanje scenarija vojne konfrontacije s Rusijom. Posebno je izrazio zabrinutost zbog nagomilavanja trupa NATO-a u Poljskoj i na Baltiku.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nakon odluka o otkazivanju akreditacija i zatvaranju ureda između NATO-a i Rusije, kazao je kako je savez i dalje otvoren za dijalog sa Moskvom.
Stoltenberg je na konferenciji za medije uoči sastanka ministara odbrane NATO-a, koji će biti održan 21. i 22. oktobra, rekao kako će na sastanku biti razgovarano i o Rusiji.
Podsjetio je kako je nakon otkazivanja akreditacija za osmero ruskih zvaničnika pri NATO misiji, Rusija donijela odluku o zatvaranju ureda NATO-a u Moskvi.
”Žalimo zbog ove odluke koja ne promovira dijalog i obostrano razumijevanje. Međutim, NATO-va politika ostaje dosljedna. Mi smo otvoreni na dijalog, uključujući i kroz Vijeće NATO-Rusija”, rekao je Stoltenberg.
Dodao je kako i dalje vrijede prijedlozi za zasjedanje Vijeća NATO-Rusija koje se posljednji put okupilo 2019. godine. Istakao je i kako će nastaviti dodatno procjenjivati napore kako povećati odbranu i biti na oprezu.
Istakao je i kako će na dvodnevnom sastanku ministri razgovarati i o napretku u vezi odgovora NATO-a na nuklearno-raketne sisteme Rusije.
Osvrnuvši se na pitanja u vezi s Afganistanom, Stoltenberg je rekao kako će i tome biti razgovarano na ministarskom sastanku.
Podsjetio je na dilemu koja je postojala prije povlačenja snaga iz Afganistana.
”Ili bismo ostali ili bismo bili spremni na rizik povećanja stradanja civilnog stanovništva kao i rizik povećanja broja NATO vojnika u Afganistanu. Bilo je ili napustiti ili uzeti u obzir rizik povratka talibana. Svi NATO saveznici su obaviješteni. Brzina povratka talibana je ono što je bilo neočekivano”, rekao je Stoltenberg.
Ministri odbrane zemalja članica NATO-a okupit će se u sjedištu saveza u Briselu 21. i 22. oktobra kako bi razgovarali o dešavanjima u Afganistanu, Rusiji, Kini i odnosima NATO-a s Evropskom unijom (EU).
Ovo je prvi sastanak ministara odbrane NATO-a od samita u junu, kao i od povlačenja iz Afganistana ovog ljeta.
Na sastanku bi trebalo biti razgovarano o tome šta se može učiniti kako se ne bi izgubilo ostvareno u Afganistanu, ali i o borbi protiv terorizma.
“Današnje usvajanje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u Republici Srpskoj korak je u pravcu ugrožavanja pravne sigurnosti i jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni i Hercegovini sa budućim negativnim posljedicama na privredne subjekte i građane RS-a”, navodi se u pisanoj izjavi delegacije Evropske unije u BiH za Radio Slobodna Evropa.
Naime, Narodna Skupština Republike Srpske je ranije usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.
Zakonom je predviđeno osnivanje agencije za lijekove tog entiteta, što nije u skladu s Ustavom BiH. Inače, Ustavom BiH je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
Iz Delegacije EU navode da će to “dodatno udaljiti BiH od usklađivanja sa pravnom stečevinom EU.”
“Pozivamo političke lidere RS da odbace djelovanja i retoriku provokacija, uključujući preispitivanje postojanja i funkcionisanja institucija na nivou BiH, te da zajednički rade na prioritetnom prevazilaženju zastoja i vraćanju fokusa na reforme, a što će Bosni i Hercegovini omogućiti napredak na njenom evropskom putu”, saopćeno je.
Potpredsjednik bh. entiteta RS, Ramiz Salkić, rekao je danas, reagujući na usvajanje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, da će izostanak brze i efikasne reakcije nadležnih institucija i visokog predstavnika dodatno ohrabriti separatiste da nastave svoje neustavne aktivnosti koje vode ugrožavanju mira u Bosni i Hercegovini.
“Pozivam državne organe zadužene da štite ustavni poredak Bosne i Hercegovine da odmah reagiraju i poduzmu mjere protiv narodnih poslanika koji su krenuli u rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine”, istakao je Salkić i dodao:
“Također, pozivam visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu da reagira u skladu sa mandatom kojeg ima na raspolaganju kao visoki predstavnik, te sankcionira narodne poslanike koji su krenuli u rušenje ustavnog poretka”.
Salkić je upozorio da “izostanak vaše brze i efikasne reakcije dodatno će ohrabriti separatiste da nastave svoje neustavne aktivnosti koje vode u potpuno ugrožavanje mira u Bosni i Hercegovini”.
