Iako zakonska osnova za to postoji, pacijenti, odnosno osiguranici s područja Hercegovačko-neretvanskog kantona ne mogu se na teret tamošnjeg Zavoda zdravstvenog osiguranja liječiti u privatnim ordinacijama i klinikama.
S druge strane, osiguraniku iz, recimo, Tuzle ili Travnika dovoljna je važeća zdravstvena knjižica da u Mostaru posjeti privatnu liječničku praksu. Kako bi se ta, kako kažu, očigledna diskriminacija pacijenata prekinula, društveni aktivisti pokrenuli su kampanju kojom Ministarstvo zdravstva, Vladu i Zavod pozivaju da osiguraju istu i kvalitetnu uslugu za sve pacijente.
Odlaze li Mostarci, kad zatreba, u javnu zdravstvenu ustanovu ili radije biraju privatnika? Kako ko i kako kad, rekli bismo. Jedni su, kažu, iz principa uvijek za javno zdravstvo, posebno kad su u pitanju usluge koje se u oba slučaja nude.
“Glupo je plaćati za dijete svaki put za popravku zubića. Svi idemo kod privatnih zubara, a ove ambulante ovdje šute.”
Drugi su, opet, primorani birati privatne liječničke preglede. Bolest, kažu, ne može čekati.
“Jedino me privatnici obavijeste kad sam naručen, sat, sekunda i to je tačno. A ovako u javnom zdravstvu čekate po mjesec-dva, pa kad dođete, opet ih stotinu ispred vas. Gore to čekati, nego što ste bolesni.”
A najgora je činjenica to što svaku uslugu kod privatnika osiguranici u HNK-u plaćaju iz vlastitog džepa. I to obično skupo. A ne bi, zapravo, trebali posebno plaćati. Jer, ako ćemo se voditi Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, svaki bi zavod zdravstvenog osiguranja trebao provesti postupak dodjele ugovora o pružanju zdravstvenih usluga, u skladu s propisima o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. To znači da bi zdravstvene usluge koje se finansiraju sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja morale biti jednako dostupne i u javnom i privatnom sektoru. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu to nije slučaj, upozoravaju aktivisti.
“Novac prati pacijenta po našim zakonima i naši zakoni su jako dobri. Da bismo dobili najbolju uslugu za svoj novac, zakonska je obaveza da se raspiše javni poziv za usluge”, objašnjava Marin Bago, član NVO mreže Naše društvo.
A Zavod zdravstvenog osiguranja, Ministarstvo zdravstva, odnosno, Vlada HNK-a to ne čine već godinama. Javnosti nisu dostupni ni ugovori koje sklapaju s javnim zdravstvenim ustanovama.
“Nemamo pojma ni kako se dogovara ni s kim, ni pod kojim uvjetima, ni kakva je kvaliteta zdravstvene usluge. Jednostavno je zakon zaobiđen dugi niz godina. A za zdravstvene usluge imamo godišnje preko 100 milijuna, samo mi u HNK-u”, ističe Bago.
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK-a za ovu priliku samo šturo obrazloženje – usluge se iz zdravstvene zaštite ugovaraju u skladu s Odlukom o osnovama, kriterijima i mjerilima za sklapanje ugovora.
“Riječ je o odluci Vlade HNK-a koju je Vlada usvojila 2005. godine i sukladno odluci Upravnog vijeća Zavoda o izboru ustanova s kojima će zavod sklopiti ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite”, navodi Alenka Ban, glasnogovornica ZZO HNK-a.
Pacijenti u HNK-u su zbog ovakvog tretmana nadležnih diskriminisani, tvrde u mreži Naše društvo. U borbu za ostvarenje prava svakog osiguranika sad su krenuli javno – peticijom koju bi trebao potpisati što veći broj građana i koja će završiti na stolu Vlade HNK-a s porukom: Vratite zdravstvo u zakonske okvire.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.