Ove godine presude Mladiću, Stanišiću i Simatoviću

U prošloj godini Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove izreklo je Radovanu Karadžiću doživotnu kaznu zatvora. Presuda je bila očekivana, zbog teških djela za koja je optužen, svojevremeno najtraženiji haški bjegunac, te njegovog dugogodišnjeg skrivanja.

Vijest koja je odjeknula u martu ove godine: Radovan Karadžić osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

– Veoma smo zadovoljni odlukom Žalbenog vijeća i ne samo da su najveći zločini potvrđeni, za šta je Karadžić već osuđen i žalio se, a to su opasada Sarajeva masivne kampanje etničkog čišćenja i genocid, nego je i naša žalba uvažena, a to je povećanje kazne. Osuđen je na doživotnu kaznu, što je i bio jedan od glavnih razloga naše žalbe – komentirao je glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove Serge Brammerc.

Za žrtve satisfakcija je bila što je proglašen krivim za genocid u Srebrenici. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove potvrdilo je i četiri udružena zločinačka poduhvata, uključujući UZP za Sarajevo, UZP za Srebrenicu, sveobuhvatni UZP i UZP za uzimanje talaca. Iako je kazna viša, ono što je ostavilo dozu ogorčenja je što genocidna namjena Karadžića u sedam drugih opština nije dokazana.

– To je ono što ostavlja gorak okus u ustima. Što se tiče drugih tačaka optužnice, komplente presude, mislim da konkretno u BiH, prevashodno oštećeni, a i javnost trebaju biti zadovoljni s onim što je utvrđeno – smatra novinarka Erna Mačkić.

U ovoj godini trebaju biti izrečene konačne presude Jovici Stanišiću i Frenku Simatoviću, a izricanje pravosnažne presude najavljeno je i Ratku Mladiću do kraja 2020. godine. Optužnica je slična kao i kod Radovana Karadžića. Razlika je u komandnoj odgovornosti.

– Jedino za tačku genocida u dugim bh. opštinama nemamo presuđeno i mislim da neće biti iznenađenja u drugostepenoj presudi, tj., da neće doći do te kvalifikacije, što stvara nezadovljstvo žrtava s tog područja, prevashodno Prijedora – navodi Mačkić.

Dosadašnja uloga Rezidualnog mehanizama je velika: od zaštitnih mjera za svjedoke, privremenog puštanja na slobodu osuđenih, ali i velika, neprocjenjiva arhiva. Donošenje konačnih presuda značit će kraj Mehanizma. Zadaću trebaju preuzeti domaći sudovi, u kojima ima više tužilaca nego predmeta ratnih zločina na kojima rade. Rješenje za potpunu pravdu je usvajanje revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina. Ako je u BiH moguće to doživjeti.

Visoko.co.ba/federalna.ba