Bosnu i Hercegovinu u martu očekuje odluka o eventualnom otvaranju pregovora za članstvo sa EU. Iz Brisela konstantno stižu poruke da su pomaci mali, ali da Bosni i Hercegovini mnogo otežavaju i nedemokratski koraci koje je Republika Srpska preduzimala, posebno kada je riječ o uvođenju novih restriktivnih zakona, uglavnom nauštrb slobode mišljenja civilnog društva, koji su i usvojeni tokom protekle godine.
Od izmjena Krivičnog zakona, zakona o nevladinim organizacijama, do zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i nepriznavanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Parlament RS-a u 2023. godini donio je više zakona koji su naišli na osude i u međunarodnoj zajednici i u dijelu domaće javnosti. U vladajućoj stranci odbacuju optužbe da je riječ o kršenju demokratije.
„Najviše volim kad ti evropski zvaničnici kažu ne donosimo demokratske zakone. A to su isti zakoni koje oni imaju u svojim državama i koji su i radikalniji nego što ih mi imamo. Demokratija jeste da zastupnici izabrani voljom naroda usvoje zakone – to je najveći demokratski čin. Nijedan ne odudara od evropske prakse“, poručuje Igor Žunić, predsjednik Kluba SNSD-a u NSRS-u.
Ipak, u opoziciji kažu da aktuelna vlast zbog ekonomskih i političkih problema želi da proizvodi nove događaje i otvara frontove protiv onih koji smatraju da određeni procesi nisu dobri, te da od njih proizvode neprijatelje.
„To je mantra režima. To je bila mantra i Saveza komunista u Jugoslavije koji su isključivo pričali o stranim utjecajima i neprijateljima, o ljudima koji podrivaju sistem, a naprosto to se dešava kada ne postoji odgovor na mnoga pitanja“, tvrdi Vukota Govedarica, predsjednik Kluba SDS-a u NSRS-u.
O izmjenam Krivičnog zakona, ali i još nekih zakona koji se već provode, odlučivat će Ustavni sud BiH, a čije odluke je Narodna skupština RS-a proglasila nevažećim na svojoj teritoriji. Pravni stručnjaci kažu da smo odavno ušli u fazu razvoja države u kojoj je dominantno nezakonje.
„Sama činjenica da se donose novi zakoni u sistemu gdje se postojeći ne poštuju ukazuje da se ti zakoni donose samo zbog određene grupe lica koja nisu privilegovana u ovom sistemu i da će isključivo služiti da zastrašuju“, ističe advokat Aleksandar Jokić.
Politički analitičari smatraju da je demokratija uveliko narušena i da je situacija mnogo lošija nego što je to bilo prije samo pola godine.
„Ovdje demokratija nikad nije zaživjela u svom pravom obliku i ne možemo govoriti o velikom stepenu demokratiju. Možemo izuzeti samo Hrvatsku, ali to je sad palo, i to drastično, zato što podsjećaju na zakone koji su usvojeni u prvoj polovini 20. vijeka u nekim totalitarnim sistemima“, navodi politički analitičar Stefan Blagić.
Blagić dodaje da se još ne vide pravi efekti usvojenog zakona koji kriminalizuje klevetu i da će se to vidjeti tek za nekoliko mjeseci, posebno što se ulazi u kampanju za lokalne izbore. Podsjeća i da je situaciju moguće popraviti ako vlast odustane od konačnog usvajanja zakona o nevladinim organizacijama, a koji je prije nekoliko mjeseci usvojen u formi nacrta. Ipak, zaključuje da će u ovoj godini biti mnogo veći pritisak na sve kritičke glasove i to u svakom mogućem smislu.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.