Praćen dramatičnim upozorenjima naučnika zbog klimatske krize i pozivom na hitnu akciju u Glasgowu je počeo UN-ov Svjetski samit o klimi COP26. Predstavnici vlada iz 200 zemalja dvije sedmice će razgovarati o tome kako čovječanstvo još može zaustaviti ubrzano globalno zagrijavanje planete i ponuditi prijedloge o načinima smanjenja emisije štetnih plinova do 2030. godine. Našu zemlju na samitu predstavlja predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Stigli smo do ruba! – dramatično upozoravaju naučnici. Planeta se zagrijava sve brže. Već je toplija za oko 1,1 stepen Celzijevih u poređenju s predindustrijskim nivoom. Negdje taj nivo ide i do 1,6 stepeni. Vrijeme za pregovore je davno prošlo, a ponestaje ga i za konkretno djelovanje.
“Klimatska kriza predstavlja crveni alarm za čovječanstvo. Lideri se moraju obavezati na postizanje nulte stope emisija štetnih plinova do sredine stoljeća i pokazati kako će to ostvariti”, poručio je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
Lideri svijeta, koji godinama ne mogu dogovoriti zajedničko djelovanje i konkretne poteze, pozvani su da to učine na dvosedmičnom Svjetskom samitu o klimi, COP26, na koji se gleda kao na posljednju šansu za spas planete, ali i čovječanstva od najpogubnijih posljedica klimatskih promjena.
“Brza promjena klime je alarm svijetu da požuri i djeluje sada da bismo cilj od 1,5 stepeni Celzijevih održali u životu. COP26 je naša posljednja nada. Vjerujem da međunarodni sistem može donijeti rezultate. Mora ih donijeti!”, istakao je Alok Sharma, predsjednik COP26.
Lideri G20 obavezali se na klimatsku neutralnost do ili oko sredine vijeka
Lideri Grupe 20 danas su se kompromisno obavezali da će postići nultu emisiju ugljenika “do ili oko sredine vijeka”, na kraju dvodnevnog samita u Rimu koji je trebalo da postavi temelje za UN-ovu konferenciju o klimi u Glasgowu. Prema konačnom saopćenju, lideri grupe 20 industrijski najrazvijenijih…
“Hajde da se pomolimo da će se čuti vapaj Zemlje i vapaj siromašnih i da će ovaj sastanak donijeti konkretne odgovore i ponuditi nadu budućim generacijama”, rekao je papa Franjo.
Da li su predstavnici vlada iz 200 zemalja svijeta čuli vapaje bit će poznato na kraju Konferencije, uspiju li definirati zajedničku politiku i mjere da bi ispunili dosadašnja obećanja sažeta u Pariskom sporazumu iz 2015. Njime je zagrijavanje ograničeno na 1,5 stepeni Celzijevih do 2030.
“Klimatsko zagađenje za koje je Novi Zeland odgovoran u 2030. godini bit će polovina današnjeg. Sadašnja situacija znači da nemamo izbora”, naglasio je James Shaw, ministar za klimatske promjene Novog Zelanda.
Lideri Grupe 20, zemalja odgovornih za više od tri četvrtine emisije štetnih plinova, na kraju samita u Rimu, koji je trebalo da postavi temelje za UN-ovu konferenciju o klimi u Glasgowu, izašli su s polovičnim rezultatom.
Italija trostruko povećala sredstva za očuvanje klime
Italijanski premijer Mario Draghi rekao je danas da će njegova zemlja utrostručiti sredstva za finansiranje zemalja u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena i opredijeliti 1,4 milijarde dolara godišnje u narednih pet godina. Draghi je to saopćio na kraju samita G-20 u Rimu. Novac je dopri…
“Odlučili smo ostaviti ugalj iza nas počevši sa međunarodnim javnim obećanjem da uklonimo finansiranje koje će prestati 2021. godine. Obavezali smo se i na nultu stopu emisije štetnih plinova do sredine stoljeća”, navo je premijer Italije Mario Draghi.
Završnicu samita u Rimu pratili su protesti boraca za planetu, nezadovoljnih zaključcima. Slično je i u Glasgowu, gdje je hiljade aktivista iz cijelog svijeta okupljeno da bi pratili Samit o klimi pokušavajući tako da izvrše pritisak na svjetske lidere da konačno počnu djelovati.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.