BiHPolitikaOTKRIVAMO: Zbog čega se talgo vozovi zaista nisu našli na bh. šinama...

OTKRIVAMO: Zbog čega se talgo vozovi zaista nisu našli na bh. šinama ni šest godina nakon kupovine

Danima traje medijski rat čelnih ljudi Željeznica Federacije BiH oko termina puštanja u promet savremenih talgo vozova, koji su na bh. šinama trebali biti još 2010. godine. Rifat Čabrić (SBB), izvršni direktor za poslove u ovoj kompaniji pompezno je najavio da će talgo vozovi, nakon pet godina čekanja, konačno na šine do kraja jula ove godine, piše bh. novinska agencija Patria.

S druge strane, generalni direktor ove kompanije Enis Džafić (SDA) oglasio se saopćenjem u kojem jasno kaže da do puštanja u promet vozova sigurno neće doći do kraja mjeseca, te se spominje kraj godine. Džafić je u saopćenju koje je medijima uputio u srijedu poručio kako talgo vozovi ne mogu na šine još neko vrijeme, ali da uprava Željeznica FBiH čini sve kako bi vozovi što prije počeli saobraćati.

Izvor novinske agencija Patria iz Željeznica FBiH tvrdi da bi Džafić vozove u promet pustio već sutra, ali da ne želi to uraditi dok ne osigura iz kojih sredstava će se plaćati održavanje vozova, koje je izuzetno skupo. Pokušava izbjeći da Željeznice FBH u vrijeme njegovog mandata nagomilaju nova dugovanja.

Garniture talgo vozova Željeznice FBiH kupile su 2005. godine uz pomoć robnog kredita od Španije. Kredit je navodno bio veoma povoljan. Za vozove su Željeznice FBiH platile oko 132 miliona KM. Vozovi su isporučeni pet godina poslije. Španska Vlada ispoštovala je svoj dio ugovora. Ali vozovi nikada nisu pušteni u promet.

Godinama je trajala medijska hajka o tome kako su Željeznice FBiH kupile pogrešne vozove. I kako vozovi uopće ne odgovaraju bh. šinama. Stvari su se radikalno promijenile prije nekoliko sedmica. Izvršni direktor za poslove Čabrić tvrdi da vozovi ipak odgovaraju domaćoj pruzi (!), i kako će uskoro saobraćati na relaciji Sarajevo – Zagreb, Sarajevo – Banja Luka. Sva medijska hajka, dakle, bila je neosnovana. Objavljene su čak i cijene karata za vožnju talgo vozovima. Iz Sarajeva do Zagreba u jednom smjeru navodno će karta koštati 63,10 KM, a povratna 92,20 KM. Iz Sarajeva do Banja Luke u jednom smjeru 36, u oba 56,5 maraka.

Ekspert za željeznički saobraćaj i asistent sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Enes Čovrk tvrdi za novinsku agenciju Patrija da su priče o pogrešno kupljenim vozovima sve vrijeme bile apsolutno netačne. Takve informacije plasirala je isključivo politika. I nekompententni ljudi.

– U tehničkom smislu nema nikakvih ograničanja da ovi vozovi saobraćaju po našim prugama – objašnjava Čovrk.

– Naslušao sam se raznih glupavih komentara u vezi sa talgo vozovima. Nekompententni ljudi raspravljaju o stručnim temama – kaže Čovrk.

Jedino što je bila kost u grlu sve vrijeme u vezi sa talgo vozovima, slaže se i ovaj ekspert, jeste pitanje troškova održavanja garnitura talgo vozova. Prema ugovoru, Željeznice FBiH bi Špancima, osim kredita za kupovinu vozova, koji je bio više nego povoljan, trebale plaćati i troškove za održavanje vozova. To bi Špancima bio dodatni bonus, a Željeznicama FBiH uteg oko vrata. Iz Željeznica su kasno shvatili da su napravili propust. Od tada Špance pokušavaju ubijediti da vozove pak održavaju stručnjaci iz Sarajeva, jer je Željeznicama to jeftinije. I to je, kaže Čovrk, objektivno, sve vrijeme i jedini problem u vezi sa nabavkom talgo vozova.

Vozovi su čak dobili i upotrebne dozvole u BiH i Hrvatskoj. Nema nikakve prepreke da saobraćaju i prema zapadnoj Evropi.

– Sve ovo je postalo tragikomično. Ukoliko vozovi ni ove godine ne budu na šinama, sve skupa se pretvara u jedan vrlo neozbiljan vic – kaže Čovrk za Patriju.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE