Ruska invazija u Ukrajini je prouzrokovala skok cijena gasa na globalnom tržištu i primorala evropske zemlje da traže alternativne izvore snabdijevanja. Rusija se sve više okreće azijskom tržištu, a položaj Bosne i Hercegovine je nepromijenjen. Alternativa i prilika mnogo, no koliko smo ih spremni iskoristiti?
Dok ruski predsjednik Vladimir Putin upozorava evropske zemlje da će njihovi pokušaji izbacivanja ruskih snabdjevača energentima sa tržišta utjecati na globalnu ekonomiju, istovremeno jačaju ekonomski odnosi Rusije s Kinom. Ovakvi zaokreti ne bi trebali mnogo brinuti bh. populaciju ukoliko je naš put ka evropskim integracijama siguran, smatraju ekonomisti.
“Najvažnije za Bosnu i Hercegovinu je da se drži ujedinjenog statusa sa EU, puta kojim ide EU što se tiče energenata, usklađivanja svojih zakonskih obaveza sa EU, što već odavno se ne radi, a vezani su za skladištenje nafte, naftnih derivata i gasa. Što se tiče gasa, ne može nas pogoditi bilo koja odluka jer ako su usklađene politike s EU, onda nema problema”, istakao je ekonomski analitičar Draško Aćimović.
Rusija osigurava 40 posto evropske potrošnje gasom. Mnogi proizvodni lanci u evropskim zemljama, za razliku od domaćih, direktno zavise o ovom energentu. Zbog toga su bh. metalna, elektor te automobilska industrija – bar s ovog stajališta – u prednosti.
“Većina naših kompanija u grupaciji automobilske industrije ne koristi plin na takav način u svojim pogonima. Ukoliko se obustavi dotok plina ka proizvodnim pogonima u EU, to bi mogla biti šansa za kompanije u Bosni i Hercegovini, ali one izvozno orijentisane i u globalnim lancima dobavljača”, ističe predsjednik Vanjskotrgovinske komore FBiH Mirsad Jašarspahić.
Globalna energetska kriza još jednom je dokazala da svaka zemlja treba biti prvenstveno okrenuta svojim resursima što je, osim smanjene ovisnosti o uvozu energenata, dugoročno i isplatljivije.
“U tom slučaju bi se mogao uozbiljiti projekat grijanja grada Sarajeva iz TE Kakanj gdje glavni grad ne bi bio ovisan o plinu”, dodaje Jašarspahić.
Na geopolitičke procese bh. vlasti nemaju uticaj, ali na debljinu novčanika stanovništva da.
“Ako krajem aprila imate pola milijarde sredstava od akciza i PDV-a, onda dajte sada pomozite penzionerima, oslobodite ih komunalnih usluga, pomozite transportnim preduzećima, subvencionirajte, prestanite manipulisati građanima izmišljanjem Zakona o PDV i Zakona o akcizama itd.”, poručuje Aćimović.
Dok inflacija vrtoglavo raste, građani se pitaju kako za isto novca obezbjediti bar najosnovnije artikle u potrošačkoj korpi. O luksuznim mnogi odavno ne razmišljaju, a još manje o energetskoj preraspodjeli na globalnom nivou.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.