SvijetOštra prijetnja Vladimira Putina Zapadu

Oštra prijetnja Vladimira Putina Zapadu

Posljednji dani donijeli su puno jasniju sliku ruske agresije na Ukrajinu, ali i neupitnu spremnost Rusije na širu konfrontaciju ukoliko bi neko pokušao da interveniše u Ukrajini. Ruski udari će biti snažni i munjeviti, poručio je ruski lider Vladimir Putin.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je još jednu ratno-propagandnu tirade na temu rata, zemlje, krvi i nacije. Dakako govoreći o Ukrajini. Prvo oštra poruka svima koji bi se usudili da se uključe u njegovu operaciju u Ukrajini:

“Ako se neko umiješa izvana u specijalnu vojnu operaciju, i stvori za nas strateški neprihvatljive prijetnje, trebali bi znati da će naš odgovor na kontraudare biti trenutan i brz. Imamo sve instrumente kojima se niko ne može pohvaliti. Nećemo se time hvaliti.”

Nastavio je Putin svoj narativ o rusofobiji kao i u ranijim prilikama, navodeći da su neprijatelji Rusije ubrzali stvaranje Ukrajine kao geopolitičkog oružja, oslanjajući se na rusofobiju i neonaciste, drsko pretvarajući Ukrajinu u anti-Rusiju. Ta ideološko propagandna matrica kako je Ukrajina bratska zemlja kojoj je Rusija dozvolila da postane nezavisna država, iako se nalazi na historijski ruskim teritorijama, mantra je koju ruski hazjajin ponavlja, sada već mjesecima, a za očekivati je da uskoro evoluira u pokliče o ruskim šumama, ruskom nebu, ruskoj zemlji, ruskim amebama i čime sve ne, kako bi opravdao svoj krvavi pohod na susjednu zemlju, za koju je eto vjerovao, da je bratska. Zvuči poznato, zar ne? No, usred te osvajačke ushićenosti, koju Putin naziva oslobađanjem Ukrajinaca, ide i neuobičajeno pojačana doza patriotizma.

“Ljubav prema domovini je ključ, osnova državnosti, i najveća vrijednost za naše društvo. Koja je vidljiva u važnim trenutcima za državu. Takva solidarnost među narodom znači puno, garantira da će Rusija dostojanstveno odgovoriti na najteže izazove i prijetnje, i prebroditi sve izazove. Tako je uvijek bilo i tako će biti i sada.”

Dakako, prethodnica Putinovom izlaganju bio je njegov šef diplomatije Sergej Lavrov izjavom kako Rusija ne isključuje ni nuklearni rat, optužujući Zapad da slanjem naoružanja Ukrajini, provocira takav scenario. Potom je sve začinio konstatacijom o tome kako on vidi ulogu Zapada u ruskom ratu u Ukrajini.

“Naravno, to naoružanje će biti legitimna meta ruskih oružanih snaga koje djeluju unutar okvira ove specijalne operacije. Skladišta, uključujući i ona u zapadnom dijelu Ukrajine, su već bila takva meta. Šta očekujete? Ako je NATO u suštini već angažiran u ratu sa Rusijom kroz posrednike i naoružava te posrednike. U ratu kao u ratu”, istakao je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Stvarne ciljeve Rusije u ratu u Ukrajini indirektno je razotkrio šef ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev u intervjuu za “Rosijsku gazetu” konstatacijom da politika koju vode Zapad i Vlada u Kijevu ide ka raspadu Ukrajine na više država. Što se da zaključiti nemirima u Pridnjestrovlju, odmetnutoj proruskoj oblasti u Moldaviji, u kojoj je došlo do nemira posljednjih dana. Da li pod lažnom ili stvarnom zastavom, sada je manje bitno, jer je sada očiti cilj Kremlja da ovlada cjelokupnom obalom Ukrajine na Crnom moru te da se spoji sa Pridnjestrovljom. Ukrajina bi ostala bez izlaza na more, i od nje bi praktično ostao samo zapadni dio zemlje, dok bi ostale oblasti, po uzoru na Luganjsk i Donjeck, održale referendum o nezavisnosti, a potom se, kako to vole reći neki ovdašnji ultranacionalisti, prisajedinile sa majčicom Rusijom. Očito je toga itekako svjestan i ukrajinski predsjednik, koji, iako vodi herojsku odbranu Ukrajine, i dalje poziva na mir.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij kaže: “Ukrajina je spremna za mir. Bila je spremna čak i kada je rat nastavljen u Donbasu. Ali kako bi natjerali Rusiju da traži mir, svaki ukrajinski Ukrajinac mora braniti svoju slobodu.”

Međutim, i Zapadu je jasna ruska računica tako da sigurno neće manjkati dostave naoružanja vladi u Kijevu, što je potvrdila i velika konferencija za vojnu pomoć Ukrajini održana u Njemačkoj, koja se također odlučila za slanje teškog naoružanja ukrajinskoj vojsci.

“Odlučili smo da ćemo podržati Ukrajinu sa protiv-avionskim tenkovima, sa Gepardima. Upravo to je potrebno Ukrajini da zaštiti zračni prostor sa zemlje. To je ponovo postalo jasno. Njemačka je spremna i mi ćemo istražiti sve mogućnosti o tome kako da nastavimo podržavati Ukrajinu u ovoj hrabroj, ali važnoj borbi za slobodu, za mir”, kazala je Christine Lambrecht, ministrica odbrane Njemačke.

“Ovaj skup pokazuje podstaknut svijet. Od početka ruske invazije 24. februara, više od 30 naših saveznika i partnera širom svijeta se pridružilo Sjedinjenim Državama za pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini. Zajedno smo posvetili više od pet milijardi dolara vrijednu opremu za podršku ukrajinskoj samoodbrani, što uključuje 3,7 milijardi dolara koje je predsjednik Bajden odobrio Ukrajini nakon početka ruske invazije.(blic)Imamo mnogo toga šta treba uraditi. Ukrajini je potrebna naša pomoć da pobijedi danas, i biće im potrebna naša pomoć kada se rat završi”, naveo je ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin.

Konsekventno ovakvom razvoju situacije ne čudi zatvaranje dotoka ruskog gasa Poljskoj i Bugarskoj, te se isto uskoro može očekivati i prema Njemačkoj, ukoliko savjetnici ne upozore Putina da bi takva odluka mogla biti preskupa za finansiranje rata u Ukrajini. Gdje na terenu još uvijek nema vidljivijeg napretka za Ruse. Jer gađanje skladišta i vojnih pogona dalekometnim raketama nije isto što i osvajanje vojničkom čizmom. A, i Ukrajinci žestoko uzvraćaju napadima na logističke baze i puteve u ruskim pograničnim oblastima kao što je Belgorod.

Visoko.co.ba/federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE