Osnovne životne namirnice sve skuplje, vlast bez odgovora

Poskupljenjima u Bosni i Hercegovini izgleda da nema kraja. Cijene se mijenjaju gotovo svakodnevno, a uglavnom je riječ o osnovnim životnim namirnicama. Inspekcijske kontrole nisu dale rezultate. Građani, čija potrošačka korpa odavno prevazilazi mjesečna primanja – ogorčeni. Ogorčeni i domaći proizvođači, jer se više od 90% namirnica uvozi. Ko u svemu profitira?

Mlijeko je u protekloj godini poskupjelo za 90 feninga, dok je kilogram hljeba skuplji za 80 feninga. I dok pekari poskupljenje hljeba pravdaju poskupljenjem cijene goriva i brašna, a mlinari poskupljenje brašna cijenom žitarica na svjetskoj berzi, prvi u lancu – proizvođači – tvrde da su sva ova poskupljenja neosnovana, jer je od njih pšenica otkupljena po niskim cijenama.

“Po meni kao poljoprivrednom proizvođaču cijena ne bi trebala biti u toj mjeri povišena, jer inputi koštanja hljeba nisu toliko poskupjeli. Evo, cijena nafte se vraća nazad”, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

“Nemamo robne rezerve kojima bi se u ovakvim situacijama moglo intervenisati i stabilizovati cijena nafte na tržištu. Pored toga, znamo da domaća pšenica s 30-35% učestvuje u prehrambenoj industriji, da se ostatak uvozi iz Srbije i Mađarske. Što se tiče uvozne pšenice, njenu cijenu diktira berza i na to ne možemo utjecati”, ističe Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Sindikalna potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini za četiri godine je porasla za 927 maraka, a prosječna plata za 206 marka, pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Građani ogorčeni. Pitaju se šta rade nadležni:

“Pitanje je kada ćeš da jedeš mesa ili neku bolju hranu. Toga kod nas više nema.”

“Većina stanovništva nema komentar na sve ovo što se dešava i očekuje hitnu reakciju Vlade.”

A vlast nema odgovor. Robne rezerve samo formalno postoje, tvrde analitičari, podsjećajući da 90% hrane uvozimo, te samim tim uvozimo i inflaciju.

“Potpuno smo nepripremljeni. Vlada je prije nekoliko godina uništila robne rezerve, a sada se sjetila da ih na neki način formira, bez ikakvih novčanih mogućnosti. Narod, koji je siromašan, nema nikaku zaštitu države da ga sačuva od visokih cijena”, podsjeća ekonomski analitičar Aleksa Milojević.

“Imamo nekoliko proizvoda kojima su ograničene marže, a ostalo je slobodno. Onda se to kod nas bukvalno shvati da može svako da diže cijene kako hoće”, ističe Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Zvono Bijeljina.

A tako i rade. U proteklih nekoliko mjeseci porasla je i cijena mesa, ulja, riže, ali i konzumnih jaja. Trgovci na pijaci zadovoljno trljaju ruke.

Proizvodnja mlijeka na farmama opala je za oko 20%. Zbog niske proizvodnje i nedostatka stočne hrane, mnoge farme su pred gašenjem. Otkupna cijena mlijeka je oko 80 feninga za prvu klasu. S druge strane, građani u trgovinama imaju potpuno drugačiju sliku, jer je cijena mlijeka na policama dostigla iznos od 2,50 KM. Osnovne namirnice postale su luksuz.

Inspekcijskim kontrolama utvrđeno je da su trgovine i benzinske pumpe nezakonito dizale cijene, tako su izrečene kazne u vrijednosti od oko 4,2 miliona KM. No, od inspekcijskih kontrola i kazni građani ne osjete pretjeranu korist.

“Te kazne koje inspekcije izriču možda i nisu male, ali nemaju efekta. Hvale se kako su po 3-4 miliona maraka naplatili kazne, a cijene se ne miču”, dodaje Vasilić.

Inflacija u Bosni i Hercegovini premašila je 17 posto. Kao posljedica učestalih poskupljenja sve su češće krađe. Sve su češći, a i duži redovi onih koji kupuju namirnice u strahu od nestašice.

Sve su duži i redovi pred javnim kuhinjama. Broj građana u stanju socijalne potrebe sve je veći. S druge strane, zaokupljeni raspodjelom vlasti, nadležni ne vide ove prizore. A moglo se. Osim privremenih mjera – poput akciza na gorivo, pa do provođenja ekonomskih reformi. Budžeti puni. Samo od indirektnih poreza od početka godine prikupljeno je oko 1,3 milijarde maraka.

Visoko.ba/federalna.ba