Opsesija konzumiranja samo zdrave hrane zbog vjerovanja da ćete biti zdraviji naziva se ortoreksija. Iako zvuči nevjerovatno ortoreksija može imati loš utjecaj na vaše zdravlje.
Kada je Kaila Prins napunila 13 godina na njenom tijelu se pojavio osip. Njena majka se sjetila da su joj, kada je Kaila bila beba, ljekari rekli da je alergična na soju. Do tada Kaila nikada nije obraćala pažnju na vrstu hrane koju konzumira. Međutim, nakon osipa je počela detaljnije birati hranu koju će jesti, a vremenom je to preraslo u opsesiju konzumiranja zdrave hrane, prenosi Guardian.
Ubrzo nakon izbacivanja soje iz svoje prehrane Kaila je počela izbacivati i prekomjerne masti, šećer i druge tvari. Njena prehrana se zasnivala samo na pšeničnom hljebu, puteru od kikirikija, te voću i salati.
Kako je odrastala njena opsesija zdravim načinom života postajala je sve veća. Osim stroge kontrole prehrane, redovno je vozila bicikl, trčala te trenirala u teretani. Zatim je počela trenirati sa ličnim trenerom, a postala je i veganka, što joj je uzrokovalo akne zbog kojih se počela stidjeti. Vremenom je i sama postala fitnes trenerica.
Zbog prevelike posvećenosti zdravom načinu života Kaila Prins je postala depresivna. Upisala je i fakultet, ali nije se mogla fokusirati na učenje. Iako je osjećala da nešto nije uredu s njom, nije to nikako mogla objasniti. Takvo stanje potrajalo je sve dok nije saznala za knjigu o ortoreksiji dr. Stevena Bratmana. On je prvi još 1997. godine “skovao” termin ortoreksija, što označava želju za ispravnim načinom ishrane, koja postaje opsesija.
Ortoreksija trenutno nije priznata kao klinička dijagnoza. Zbog sve izraženije svijesti o zdravoj hrani raste i broj vegana i onih koji izbacuju gluten iz svoje prehrane. To su razlozi sve većeg broja pacijenata sa simptomima ortoreksije. Iako postoje stručnjaci koji smatraju da se ortoreksija treba zvanično priznati kao dijagnoza i kao takva se tretirati, postoje i oni koji smatraju da to nije potrebno.
Tako najnovije izdanje o psihijatrijskim dijagnozama, Dijagnostički i statistički priručnik o mentalnim poremećajima (DSM-5), ne uključuje ortoreksiju kao zasebnu dijagnozu od anoreksije.
Doktor Thomas Dunn, profesor psihologije na Univerzitetu Sjeverni Kolorado, pravi razliku između anoreksije i ortoreksije. Prema mišljenju profesora Dunna, anoreksične osobe ograničavaju unos hrane u organizam prateći “zdrave dijete” s ciljem da bi bili mršavi, dok osobe sa ortoreksijom konzumiraju isključivo zdravu hranu da bi bili “zdraviji”. Razlika je u motivaciji tih ljudi.
Prema podacima američke Nacionalne Asocijacije za oboljele od anoreksije, procjenjuje se da više od 30 miliona osoba u SAD-u pati od poremećaja u ishrani.
Doktorica Angela Guarda ističe da je konzumiranje zdrave hrane dobro, ali da je potrebno napraviti razliku i ne postati ekstreman. Kaila Prins je zatražila stručnu pomoć i sada se oporavlja uz pomoć posebnog režima ishrane koji ne uključuje samo “zdravu hranu”.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.