Općina Kakanj za Rome planira izgradnju osme i devete zgrade: I za nezaposlenost imaju plan

Jedan od najneizvjesnijih života žive Romi. Bez osnovnih ljudskih prava sastavljaju kraj sa krajem u borbi za goli život.

U naselju Varda u Kaknju živi jedna od najstarijih romskih zajednica na ovom prostoru. Ali, tamo se stvari mijenjaju. Njihov život se mijenja na bolje. Grade im se zgrade, stanovi i poboljšavaju uslovi života.

Od 2010. godine za kakanjske Rome izgrađeno je sedam novih zgrada sa 50 stambenih jedinica, u potpuno nove domove smješteno je 200 porodica.

Potrošeno je 2,3 miliona maraka, 600 hiljada od same Općine Kakanj.  To nije kraj, poručeno je iz Općine.

Jedan od prvih zadataka novog načelnika Mirnesa Bajtarevića usmjeren je ka sugrađanima Romima.

• Potpisali smo ponovo ugovor sa Ministarstvo za raseljena lica BiH u vrijednosti od 100.000 KM, ranije sa švicarskim karitasom gdje je u planu izgradnja osme po redu zgrade, isto tako planira se i deveta zgrada za Romsku populaciju.  Cilj je da našu Romsku populaciju, odnosno zajednicu Roma na Vardi učinimo ljudima izgradnjom objekata dostojnim njihovog života, da ih maksimalno uključimo u život, da nema nikakve razlike između njih i bilo kojeg drugog građanina naše općine Kakanj.

Nuna Vehabović više od decenije želi ostvariti isti cilj. Ona je prva predsjednica mjesne zajednice izabrana iz romske populacije, a vodi i svoju nevladinu organizaciju.

Nastoji pomoći onima od 15 godina pa na dalje jer je za početak još uvijek veliki broj Roma bez dokumenata, a bez dokumenata za sistem oni ne postoje.

Napredak je očit, polako ali sigurno iz ruševnih objekata sele u nove zgrade a onda nova prepreka – nezaposlenost.

• I ako dobiješ stan, vjerovali ili ne ljudi ne rade. Nemaju sredstava da plate ni struju, već se nekoliko porodica isključilo sa struje jer nemaju. To je najveći problem – zapošljavanje – kaže Nuna Vehabović iz Centra za majke „Nada“ Kakanj.

Općinski načelnik potvrđuje da je svega dvadesetdvoje Roma zaposleno u javnim preduzećima dok ostatak preživljava skupljanjem i prodajom otpada. I za ovaj problem on ima koristan plan.

• U 2021. godini planiramo poseban program organizovati za zaštitu starih bosanskih zanata, konkretno kazandžiluka, obzirom da je u Kaknju formirano i djeluje jedno od udruženja jedna zajednica koja se bavi kazandžilukom. Cilj nam je da pomognemo ta udruženja da im obezbijedimo adekvatan prostor za njihov rad i izložbeni salon a u istom trenutku da kroz različite projekte i programe koje budu delegirali pokušamo inicirati i osposobljavanje maldih Roma da nastave tu tradiciju i danas-sutra da mogu osnovati preduzeće, svoju firmu i od toga da mogu hraniti svoju porodicu.

Nakon decenija zanemarivanja stvari za Rome su pokrenute sa mrtve tačke. I Kakanj zajedno sa još nekoliko gradova u tome prednjači.

Vidljivo je to naprimjer u obrazovanju. Stotinu romske djece ide u osnovnu školu, deset u srednje i tri na fakultet. Svi ako žele, mogu dobiti stipendiju od Općine.

• Veliki broj djece upisujemo u školama i gdje imaju i fakultete, imaju i osnovno i srednje obrazovanje. Jako sam ponosna na to, zato što su roditelji koji nisu išli u obrazovni sistem probudili svijest među svojom djecom – kazala je Vehabović za Face TV.

U Srednjoj tehničkoj školi „Kemal Kapetanović“ Kakanj trenutno je troje učenika romske nacionalnosti. Malo ih je – kaže direktor škole Haris Ljubović, dok s ponosom pokazuje slike maturanata u školskom holu.

Razlog je par ukupnog broja učenika. Među, ovim licima mnogi su Romi koji grade uspješne karijere, danas rade u Općini, sportisti su ili bave glumom u JU KSC Kakanj.

• I ovdje su ti učenici, bar koliko svi mi znamo prihvaćeni možda čak i objeručke, zato što je svima nama signal kad se opredijeli učenik da pohađaju srednju školu nekako nam je svima drago što se iz te populacije nekako i budi svijest tih ljudi da treba da napreduje, da treba da se obrazuje jer to je jedan od načina kako da obezbijedi sebi ljepšu budućnost – kaže Haris Ljubović, direktor STŠ „Kemal Kapetanović“ Kakanj.

U ovoj školi smatraju da je obrazovanje jedno od rješenja za probleme Roma, zato imaju poršku škole, lokalne zajednice, nevladinih organizacija. Svi su spremni da im pomognu – kaže direktor Ljubović.

• Meni bi bila želja da damo signal i motivišemo učenike koji pripadaju romskoj populaciji da pohađaju našu školu, jer naša škola obrazuje pet vrsta tehničkih zanimanja i daje jako širok spektar tih zanimanja koji su na kraju krajeva nekako i prirodni za romsku populaciju i za bavljenje.

Visoko.co.ba/Kakanj-X