BiHOkupacija pravosuđa

Okupacija pravosuđa

Kako NSRS preko osnivanja parainstitucije VSTV RS zeli srušiti Ustavni sud BiH i osvetiti se za sve donesene odluke ove najviše sudske instance. Ukoliko se dozvoli vlasti RS-a da udari na pravosuđe, pozivom srpskih sudija i tužitelja da se povuku iz pravosudnih instituucija, a posebno ako se pozivu odazovu sudije Ustavnog suda BiH, nastaje pravna anarhija. Predstavnici međunarodne zajednice osuđuju poteze NSRS, a ništa ne poduzimaju. Šmit reaguje, ali ne djeluje. Zakon o VSTV RS prvi je korak okupacije pravosuđa, a bez odlučnog djelovanja i zaustavljanja opasnih poteza, sve kasnije će biti kasno.

“Prisutno 64, glasalo 63. Za 45, protiv dva, suzdržanih 16. Konstatujem da je usvojen nacrt zakona o VSTV RS.”

Usvajanjem nacrta zakona o VSTS RS zvanično je počeo rušilački pohod Milorad Dodika na VSTV BIH, koji ne odustaje bez obzira na oštra upozorenja međunarodne zajednice da su takve aktivnosti protivustavne i nezakonite.

“Mi imamo pravo na VSTV. Mi ćemo uspostaviti VSTS bez obzira na jadikovke”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Za izvođača radova na terenu Dodik je ovlastio svog bliskog saradnika Srđana Mazalicu koji je umjesto Vlade RS, suprotno zaključcima NSRS-a, bio predlagač nacrta zakona o VSTS RS-a sa grupom poslanika skupštinske većine. Na konkretna pitanja Mreže Mazalica nije želio da odgovara.

Opozicija je jasna. Skupštinska većina je sama prekršila svoje zaključke. Vlast smatra da nije bilo potrebno formalno ukidanje saglasnosti o prenosu nadležnosti.

“Oni su rekli da će prvo Vlada staviti van snage sprazum o ranijem prijenosu nadležnosti u oblasti pravosuđa. A onda da će Vlada uputiti u proceduru zakon o VSTS RS. Prvo nisu stavili van snage raniji sporazum. Postojeći sporazum sa nivoa BiH se idalje primjenjuje u RS-u. Zakon je u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika, a ne vlada”, kaže Jelena Trivić, poslanica PDP-a u NSRS-u.

“Mislim da nema potrebe, ta saglasnost samim donošenjem zakona, to je akt volje većine u Narodnoj skupštini. Tako da li ćemo davati formalnu saglasnost ili ne, nije potrebno”, rekao je Milan Petković, potpredsjednik NSRS-a.

U Vladi RS-a priznaju da su, ipak, imali svoju ulogu u proceduri pripreme nacrta zakona o entitetskom VSTV-u.

“Procjena je bila da poslanici koji su pokrenuli incijativu mogu spremiti dobar prijedlog zakona. Obaveza Vlade RS je bila da na taj ponuđeni tekst da mišljenje. Vlada RS je dala svoje mišljenje”, ističe Anton Kasipović, ministar pravde RS.

Promjena taktike Milorada Dodika i njegovih kolacionih partnera nije bila slučajna.

“Obzirom da bi Vlada mogla da odgovara, a da poslanici koliko-toliko imaju neku vrstu imuniteta, sad se pristupilo da poslanici vladajuće koalicije predlože taj zakon, a ne vlada. Još jedna vrsta prevara i podvala”, naveo je Miladin Stanić, predsjednik Kluba SDS-a u NSRS.

Predviđeno je da zakon stupa na snagu godinu dana od dana objavljivanja u službenom glasniku. Zbog kritika opozicije Dodik je ekspresno skratio proceduru donošenja entitetskog zakona o VSTV-u.

“Što se tiče VSTS glavni cilj njima je da ponovo pokušaju da ovladaju potpuno pravosuđem i da zaštite sami sebe od krivičnog progona”, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP-a u NSRS.

“Ja ću se lično založiti da vrijeme implementacije tog zakona kako će biti usvojeno bude 90 dana. Za 90 treba da raspišemo konkurs, da imenujemo novi sudski i tužilački savjet. Da pripremimo sve te stvari i kad se zakon usvoji negdje u martu mjesecu. Biće 90 dana rok da on uspostavi svoje funkcionisanje”, dodaje Dodik.

Bez obzira na oštra upozorenja međunarodne zajednice i kritike stručne javnosti, Milorad Dodik ne odustaje. Formiranjem VSTS RS želi u potpunosti preuzeti ingerencije VSTV-a BiH. To je nedopustivo i neustavno djelovanje vlasti u RS-u saopštili su iz Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

“Posljednji potezi entitetskih vlasti Republike Srpske u cilju donošenja zakona kojim se osniva paralelno Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće jasan su pokušaj ovoga entiteta da jednostrano preuzme ustavne nadležnosti države, što bi predstavljalo kršenje Ustava i pravnoga poretka BiH. Visoki predstavnik i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira neće dopustiti da bilo koji akter ugrožava Daytonski mirovni sporazum. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira će poduzeti neophodne odgovore u suradnji s visokim predstavnikom, uzimajući u obzir njegove nadležnosti i instrumente koji su mu na raspolaganju za osiguranje potpunog poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i suvereniteta i integriteta BiH.”

Reagovali su i iz VSTV-a BiH. Podsjetili su na ranije odluke Ustavnog suda BiH koji je odlučivao o apelacijama koje su se odnosile na VSTV.

“Ne postoji mogućnost da entiteti jednostrano nadležnosti koje su prenijete sa entiteta na nivo države vrate na nivo entiteta”, naglašava Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV BiH.

Struka je jasna. Vlast u RS ruši ustavno-pravni poredak BiH.

“Ovo je nesumnjivo riječ o neustavnim aktima .I to će Ustavni sud sasvim sigurno sankcionisati. Također, ne samo da je narušen Ustav BiH, ovim je narušen i ustav RS. Dakle, riječ je o jednom potpunom protupravnom činu, a zakon po svom sadržaju gdje se faktički to neko neustavno tijelo bi trebalo kada se ono osnuje da faktički preuzme nadležnosti, opet kažem neustavno, od strane državnog VSTV-a. Ja mislim da je jedan takav propis neprovodiv”, istakao je Zlatan Begić, profesor ustavnog prava.

“Ne može raskidati na način kako se to danas raskida, jednostrano. Jer to urušava možda po meni najbitniji segment svake države. To je sudska vlast koja upravo uspostavlja vladavinu prava. Uspostavlja jednakopravnost svih građana pred zakonom. Tako da je ovo za mene apsolutno neprihvatljivo”, rekao je pravni stručnjak Vehid Šehić.

“Ne može se na taj način rušiti poredak koji je nekim zajedničkim snagama stvaran. Jednostrano povlačenje je prosto nešto što nije normalno. Nigdje se to ne događa. I nije se dogodilo. Pokušala je Katalonija, pa vidjeli ste kako je to završilo”, kaže Branko Perić, sudija Suda BiH.

Slične kritike Dodikovom režimu uputila je i opozicija u RS-u. Politički analitičari, također, smatraju da su Dodikovi potezi opasni i štetni.

“Oni pokušavaju nadomjestiti svoju političku nemoć sa tim što će kršiti zakone BiH na način kako to rade. Preko nenadležnih institucija, tj. vlada, poslanici, parlament itd. Zna se gdje se zakoni BiH i mijenjaju i poništavaju i novi donose. To je Parlamentarna skupština BiH i nek izvole to gore uraditi”, dodaje Stanić.

“Ovo je sve groteksno. Imate jednu grotesku, imate figure, imate glumce. On je režiser i sad će njegovi glumci da igraju različite predstave”, kazao je Nebojša Vukanović, poslanik u NSRS.

“Ove incijative jednostrani povrat nadležnosti jeste protivustavno djelovanje koje je vrlo jasno iz prostog razloga što znamo na koji način se nadležnosti mogu vratiti. Ne mogu se jednostranim potezima”, ističe politička analitičarka Tanja Topić.

Formiranjem VSTV RS-a Dodik želi srušiti pravosuđe BiH. U nacrtu zakona o entitetskom VSTV-u je predviđeno otimanje svih nadležnosti koje ima VSTV BiH na području RS-a. VSTV RS će imati 11 članova koji će imati nadležnosti koje ima VSTV BIH. Imenovat će sudije i tužioce, predsjednike sudova i glavne tužioce na području RS-a. Odlučivat će o imenovanjima i razrješenjima svih nosilaca pravosudnih institucija u RS-u. U nacrtu zakona nigdje se ne spominje nadležnost Zakona o VSTV-u BiH na području RS-a. Dakle, VSTS je, prema spornom nacrtu zakona, oteo nadležnosti VSTV-a BiH u RS-u.

“Nadležnost VSTV RS bi svakako bila u odnosu na pravosudne institucije u RS-u”, navodi Anton Kasipović, ministar pravde RS-a.

“Niko se neće smjenjivati, niko nije smijenjen uvođenjem zakona o VSTS RS nego ljudima kada isteknu manadati na iduće mandate će ih imenovati VSTS RS”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske.

Dakle, Dodikov režim planira neustavno i nezakonito suspendovati nadležnost Zakona o VSTV BiH.

“Ukoliko dođe do kolizije, to će se rješavati eventualno nekim sudskim sporovima ili ocjenom ustavnosti određenih zakona ranijih, kasnijih”, rekao je Milan Petković, potpredsjednik NSRS-a.

“Zakon ne eliminiše primjenu Zakona o VSTV BIH na teritoriji RS-a. Što je jasno svima ,i građanima RS-a, nama narodnim poslnicima, da je to još jedna od predstava za javnost”, smatra Goran Selak, poslanik u NSRS-u.

Sasvim je evidentno da se radi o uvođenju paralelizma koji podriva ustavno-pravni poredak BiH i direktno je u suprotnosti sa evropskim principima iz oblasti pravosuđa.

“Ima različitih tumačenja u tom pogledu. Jel to paralena institucija. Ja se nadam da će kako god u BiH bude kada je riječ o pravosuđu, mislim da smo izgubili mnogo vremena, mnogo energije, mnogo truda, uz jednu sjajnu podršku Evropske komisije da nismo došli reformi koje obezbjeđuju građanima u cijeloj BiH pravosuđe kako zaslužuju”, dodaje Kasipović.

Rukovodstvo VSTV-a zatražilo je od OHR-a da reaguje i zaustavi Dodikovo rušenje VSTV-a BiH. Inače, formiranje VSTV BiH 2004. godine bila je najvažnija reforma koja je realizovana ne evropskom putu, ključnu ulogu tada je imao OHR, a prenesene nadležnosti sa entiteta na državu su potvrđene u državnom parlamentu. Entitetski zakon se, tvrde, mora poništiti.

“Visoki predstavnik trebao iskoristiti svoja ovlaštenja i donijeti odluku kojom se taj zakon stavlja van pravne snage”, dodaje Lagumdžija.

“Međunarodna zajednica zastupljena preko OHR-a zapravo ima pravnu obavezu da reaguje u ovakvim situacijama. Svako uzdržavanje od reakcije zapravo podrazumijeva narušavanje principa vladavine prava koji je sveto slovo za svaku demokratsku zemlju iz koje nama dolaze predstavnici te međunarodne zajednice”, dodaje Begić.

Međunarodna zajednica ne smije tolerisati Dodikove atake na pravosudni sistem BiH koji ozbiljno ugrožavaju pravnu sigurnost i mir u BiH.

“Ovo je igranje sa državom i ovo podriva i Ustav BiH”, smatra Šehić.

“Narodna skupština nema apsolutno nikakvu nadležnost u pogledu državnih institucija pravosuđa. I u pogledu zakona koji su doneseni na nivou državnih institucija. Tu nadležnost imaju samo i isključivo državne institucije. I tu je, zapravo, suština neustavnosti. Svaki nivo vlasti može da donosi akte, isključivo, iz vlastite nadležnosti”, pojašnjava Begić.

“Ako bude anemična kao što je do sada onda će on ostvariti svoj cilj to će biti aposlutno rušenje države. Šta je cilj formiranja entitetskog vijeća za imenovanje sudija i tužilaca? Prije svega i osnovno je da se sruši država jer država kao što znamo počiva na tri stuba od kojih je pravosuđe treći stub. Drugi, ne manji razlog ,je da Dodik ostvari još jači uticaj na nosioce pravosudnih funkcija na entitetskom nivou”, istakla je Meddžida Kreso, bivša predsjednica Suda BiH.

Sve više se govori o sankcijama koje EU priprema protiv Milorada Dodika i njegovog režima u RS-u. Iako je Dodik telefonski razgovor sa Josepom Borellom pokušao da protumači na način koji njemu odgovara, ipak je priznao da očekuje pritisak EU da se sporni zakon poništi.

“Danas sam popodne imao razgovor sa visokim predstavnikom za spoljnu politiku telefonski. Borelom. On će isto uraditi ono u pokušaju da nas ponovo prevare što je uradila Ketrin Ešton, prije 10 godina. Šta sad ja trebam Borelu da ponovo vjerujem u smislu da me prevari za slijedećih 10 godina. Naravno, mi ćemo nastaviti da radimo svoj posao”, kaže Dodik.

Dodik ide i korak dalje u svom nezakonitom rušenju pravosudnog sistema BiH.

“Oni koji ne budu poštovali odluke RS neće biti ni finansirani iz budžeta RS. Pa neka ih finansira neko drugi ako misle da trebaju da budu finansirani.”

“Po svoj prilici kad Dodik donese zakon oni će otići. Oni do tad neće otići jer trebaju do tad da završe svoj posao”, smatra Perić.

“To bi moglo biti posebno problematično ako postoji neka mogućnost najave trgovinom pravosuđa na nivou BiH”, naglašava Lagumdžija.

To bi moglo imati implikacije i na funkcionisanje Ustavnog suda BiH koji je najveća prepreka Dodikovim secesionističkim težnjama. Konkretno rušenje VSTV BIH i pravosudnog sistema BiH Dodik je počeo onda kada je postalo evidentno da je izgubio potpunu kontrolu nad pravosuđem u BiH koju je imao kada je na čelu VSTV-a bio njegov aktuelni savjetnik Milan Tegeltija.

“Zašto mu VSTS nije bio problem kada je na čelu VSTS-a imao Milana Tegeltju. Od kad je on smijenjen i od kad nije na čelu VSTS to postaje problem. Stvarna namjera je samo kontrola nad pravosuđem”, dodaje Trivić.

“Oni su svjesni šta su uradili i njima treba zaštita sudska za sva zločine i djela koja su uradili prema svom narodu. Mislim prije svega na pljačku resursa RS-a, radi se ne o milionima nego o milijardama iz javnog sektora”, kaže Stanić.

Na potezu je i Tužilaštvo BiH koje bi moralo da spriječi Dodikovo rušenje pravosudnog sistema BiH koje je počelo sa usvajanjem entitetskog nacrta zakona o VSTV-u. Državno tužilaštvo, smatra predsjednik VSTV-a BiH ,treba ubrzati istragu koja je pokrenuta nakon usvajanja skupštinskih zaključaka o vraćanju nadležnosti.

“Molim da se tome da prioritet jer i građani i svi smo mi zabrinuti. Ovo je vrlo, vrlo ozbiljna situacija. I kud sve ovo može krenuti veliko je pitanje.”

“Oni koji bi se upustili u implementaciju takvog jednog zakona, da bi i sami ušli u izvršenje krivičnog djela. Dakle, ovdje se radi o ponašanju koje je ima sva obilježja krivičnog djela”, ističe Begić.

“Kao što smo vidjeli, sankcije koje su objelodanjenje nemaju nikvog efekta. Dodik gazi li gazi. Po mom mišljenju, jedini način da se zaustavi ovaj stampedo rušenja državnih insitucija je da Tužilaštvo BiH konačno stupi u akciju”, dodaje Kreso.

Dodikove secesionističke težnje moraju se hitno zaustaviti. OHR, međunarodna zajednica i državno pravosuđe moraju zaštiti ustavno-pravni poredak naše zemlje, a time i Dejtonski mirovni sporazum koji je ugrožen Dodikovom secesionističkom politikom koja godinama ima direktnu podršku srbijanskog režima.

Visoko.co.ba/federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE