Novo istražvanje CIN-a: Skupi beskorisni gasovod

Javno preduzeće „BH-Gas“ je od Zenice do Travnika izgradilo gasovod vrijedan 41,5 miliona KM. Zbog loših odluka i međusobnih sukoba triju uprava, gasovod je godinama neupotrebljiv, neodržavan i potencijalno opasan.

Dok je ekipa Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pješačila trasom gasovoda Zenica – Travnik, malo šta je ukazivalo na to da gazi po građevini vrijednoj 41,5 miliona KM, oko milion KM za svaki kilometar. Kiše su urezale metar duboke brazde niz padine trase. Eroziju pokušavaju zaustaviti pregrade od direka zabijenih u tlo i zapletenih u granje koje presijecaju padinu u nepravilnim razmacima. Trule su i popuštaju pod zemljom koja i dalje klizi.

Josip Mlakić živi uz trasu gasovoda. Dok pokazuje žuti stub, dio katodne antikorozivne zaštite, koji leži oboren u travi već duže od godinu dana, kaže da ga plaši mogućnost eksplozije. Na stubu su brojevi telefona dežurne službe i oznaka vlasnika – Javnog preduzeća „BH-Gas“ (JP „BH-Gas“).

„Prije jedno godinu dana sam ja prijavljivao i zvao, ali nema niko da dođe“, kaže Mlakić i dodaje da od završetka izgradnje nije sreo nikoga da obilazi trasu ili nadzemne objekte gasovoda.

Tokom planiranja i izgradnje gasovoda dugog oko 40 kilometara Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je promijenila tri uprave u „BH-Gasu“. Zbog loših poslovnih poteza i međusobnih sukoba, gasovod vrijedan 41,5 miliona KM nije dobio upotrebnu dozvolu, njegovo korištenje je zabranjeno i godinama stoji neupotrebljiv i potencijalno opasan jer je pun plina.

Adnan Kreso je bio direktor „BH-Gasa“ u periodu izgradnje gasovoda. Zbog loših poslovnih rezultata na polovini četverogodišnjeg mandata smijenila ga je Vlada FBiH na čijem čelu je bio njegov stranački kolega Nermin Nikšić. (Foto: CIN)

U vrijeme direktora Almira Bečarevića isplanirana je gradnja gasovoda, obezbijeđen je kredit, kupljene su cijevi te izabrani izvođač i nadzornik radova. Drugu upravu je predvodio Adnan Kreso koji je tri mjeseca odbijao potpisati ugovor o gradnji. Treća uprava na čelu sa Mirzom Sendijarevićem je došla po okončanju posla, zaključila da je posao loše urađen i odbila do kraja isplatiti izvođače radova kojima „BH-Gas“ danas duguje 3,36 miliona KM.

„Monter SM“, zagrebačka firma koja je predvodila konzorcij izvođača radova, je zbog duga tužila „BH-Gas“ Arbitražnom sudu pri Vanjskotrgovačkoj komori BiH u oktobru 2015. godine. Odluka još nije donesena.

Plan prve uprave

Bosna i Hercegovina je u poređenju sa susjednim zemljama mali potrošač gasa sa nerazvijenom infrastrukturom. Snabdijevanje je nesigurno jer gas stiže samo gasovodom iz Srbije, a do Zenice preko Zvornika i Sarajeva. Stoga je „BH-Gas“ planirao produžiti gasovod prema jugu, preko Srednjobosanskog kantona (SBK), i povezati ga sa gasovodom Hrvatske. Projekt bi povećao potrošnju i sigurnost snabdijevanja gasom te donio bolju poziciju BiH u pregovorima u vezi sa prodajnim i transportnim cijenama gasa.

Istraživanja su pokazala da bi novi gasovod godišnje mogao isporučivati oko 180 miliona kubika gasa stanovnicima, javnim institucijama i firmama u Busovači, Vitezu, Travniku i Novom Travniku. Toliko gasa će, prema planu, u 2016. godini biti potrošeno na teritoriji cijele Federacije BiH.

Uz glavni gasovod trebalo bi izgraditi i lokalnu distributivnu mrežu, što bi privuklo nove potrošače. Uprkos brojnim interesovanjima i razgovorima, vlasti SBK-a nisu uspjele naći investitora. Na jedini javni poziv koji je bio raspisan 2010. godine niko se nije javio.

Tadašnji direktor „BH-Gasa“ Almir Bečarević kaže za CIN da se u izgradnju gasovoda Zenica – Travnik ipak krenulo jer je bilo važnije da se BiH priključi na hrvatsku gasnu mrežu i tako dobije drugi izvor gasa, nego da se pronađu novi lokalni potrošači.

„Daj mi mogućnost da trgujem i daj mi ko je jeftiniji! (…) i ja sam zaradio ekonomsku dobit bez ijednog potrošača“, kaže Bečarević.

On je 2010. godine sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisao ugovor o kreditu od 33,2 miliona KM. Za izvođača radova izabran je konzorcij zagrebačke firme „Monter SM“ koja je postavljala cijevi gasovoda i sarajevske firme Građevinsko preduzeće „Put“ koja je kopala i zatrpavala kanale nakon postavljanja cijevi. Dogovorena je cijena od 23,4 miliona KM. Radove je nadzirao konzorcij firmi koji su činili: zagrebački Institut IGH sa partnerskim firmama „Komsel“ iz Zagreba i „Elmon Inženjering“ iz Siska. Ugovoreno je da će cijena nadziranja zavisiti od broja radnih sati te da ona neće prelaziti 427.439 KM. Od turske kompanije „Umran Celik Boru Sanayii“ A.S. su kupljene cijevi za oko 6,7 miliona KM.

U međuvremenu je u FBiH poziciju u vlasti izgubila Stranka za BiH koja je podržavala Bečarevića pa dolazi do smjene rukovodstva preduzeća. Novi nadzorni odbor u koji je izabran i privatnik Goran Žagovec je u septembru 2011. godine imenovao Adnana Kresu za direktora „BH-Gasa“. Osim što su bili iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP), Kreso i Žagovec bili su i protivnici izgradnje gasovoda.

Nećkanje Adnana Krese

Novi direktor je duže od tri mjeseca odbijao potpisati ugovor sa izabranim konzorcijem. „Odmah sam znao da je to promašena investicija i da nema ništa od toga“, kaže Kreso za CIN.

Objašnjava da je sumnjao u ekonomsku opravdanost gasovoda i broj budućih potrošača, naveden u Studiji gasifikacije SBK-a iz 2006. godine, ali je ipak potpisao ugovor. „Vlada naredi idite u to“, kaže Kreso.

Bivši predsjednik Federalne Vlade Nermin Nikšić objašnjava da se Kreso usmeno protivio projektu, ali da je u zvaničnoj informaciji Vladi FBiH naveo da su sve pripreme okončane i da „BH-Gas“ namjerava potpisati ugovor.

„Majko moja, on tražio da izađemo iz svega toga, a onda napis’o sve kontra“, kaže Nikšić i objašnjava da je Kreso bio nedorastao poziciji direktora zbog čega je i smijenjen.

Tadašnji član Nadzornog odbora „BH-Gasa“ Goran Žagovec je za CIN rekao: „U februaru mjesecu, kad je bilo jasno da je SDP dobio ‘BH-Gas’, (…) ja sam pokušao preko ljudi mojih iz SDP-a koje znam intervenisati da se obustave procedure“. Međutim, kada je izgradnja počela, Žagovec se predomislio pa je u posao uključio i svoju firmu „GMC Inženjering“ koja je radila pod okriljem izvođača „Monter SM“.

Oborinske vode su izbrazdale trasu gasovoda Zenica – Travnik. (Foto: CIN)

Žagovec kaže da nije učestvovao u izboru firme „Monter SM“ za izvođača radova, već je u „BH-Gas“ došao nakon izbora pa ne smatra da je uradio išta nezakonito.

Tako nije smatrala Finansijska policija FBiH koja je u izvještaju iz decembra 2013. godine prijavila Žagoveca Tužilaštvu Kantona Sarajevo (KS) da je zloupotrebom položaja sebi omogućio korist u iznosu od najmanje 37.158,34 KM.

Finansijska policija je prijavila da su Žagovec i „Monter SM“ pokušali sakriti saradnju. Citirali su poruku koju je Žagovecu poslala Suzana Zeljko, jedan od tadašnjih direktora u „Monteru SM“. Ona mu piše da bi bilo nezakonito njegovu firmu uposliti kao podizvođača, objašnjavajući kako bi mogli zaobići zakonsku obavezu:

„Strojarske radove na odvojku za Novi Travnik možemo u kompletu ugovoriti s vama, ali vas ne možemo nominirati kao podizvoditelja nego s vašom firmom napraviti ugovor za najam ljudi, agregata i druge potrebne opreme (savijačice, cjevopolagača…), koji ostaje među nama i ne prijavljuje se nigdje“, pisala je Zeljko Žagovecu. Tužilaštvo KS provjerava navode iz ove i još jedne prijave protiv uprava „BH-Gasa“.

Problemi tokom izgradnje

U trenutku potpisivanja ugovora o izgradnji, početkom 2012. godine, „BH-Gas“ je imao građevinsku dozvolu za izgradnju 11,78 kilometara, odnosno četvrtinu trase gasovoda.

Adnan Terzić, direktor GP „Put“, kaže da je nakon poplava u maju 2014. godine molio „BH-Gas“ da njegova firma uđe i popravi dio trase, ali da mu nisu dozvolili. „BH-Gas“ je prije poplava raskinuo ugovor sa izvođačem radova. (Foto: CIN)

Adnan Terzić, direktor firme „Put“, prisjeća se da je bila rijetkost da su dvije susjedne parcele bile spremne za rad: „Sve jedna slobodna, jedna nije“.

Preduzeće pod vodstvom Adnana Krese je u izvještajima Federalnoj Vladi navelo to kao razlog kašnjenja radova pa je ugovor o izgradnji mijenjan dvaput, čime je rok za završetak radova produžen za sedam mjeseci. To je povećalo troškove izgradnje za nešto više od milion KM.

Međutim, Kresin prethodnik Almir Bečarević, u čije vrijeme je utvrđena prvobitna trasa gasovoda, kaže da nema dokaza da su imovinskopravni odnosi bili problem, jer u toku izgradnje nisu vođeni ni građevinske knjige ni građevinski dnevnik.

Aktuelni direktor „BH-Gasa“ Jasmin Salkić kaže da ni Komisija, sastavljena od zaposlenika „BH-Gasa“ koji su 45 dana pisali Izvještaj o gasovodu, nije mogla utvrditi kroz koje parcele prolazi gasovod.

„Ja sam ih pit’o na sastanku znamo li mi bar kuda ide zvanično trasa gasovoda. (…) usmeno su mi rekli – ne mogu utvrditi.“

Bečarević kaže da je razlog za sve nepravilnosti i kašnjenja nepropisno urađen projekt izvedenog stanja u koji su se umjesto urađenih poslova upisivale planirane obaveze.

Projekt je izazvao probleme i u odnosu „BH-Gasa“ prema izvođačima i nadzoru. Preduzeće je zamjerilo „Putu“ što nisu uradili betonske kanale za odvod površinske vode. Direktor Građevinskog preduzeća „Put“ Adnan Terzić kaže da kanali nisu ni bili predviđeni projektom te da im je „BH-Gas“ ostao dužan još milion KM.

Projektom nije bila predviđena ni treća PEHD cijev kroz koju se naknadno provlače optički kablovi i slične instalacije. Postavljena je, ali niko ne zna kome pripada.

Juraj Prinčić, direktor „Elmon Inženjeringa“, jedne od firmi koje su nadzirale radove, kaže da je van pameti što se pravi problem u vezi sa trećom cijevi.

„Nema veze, metnite 2, 3, 5 ili 50. Uvucite optiku i Vi to iznajmljujete.“

Konačno, Prinčić kaže i da je „BH-Gas“ imao sporazum sa „BH Telecomom“ i „Elektroprivredom“ BiH o uvođenju cijevi mimo projekta te da je platio postavljanje a potom i dogovorio da sve nadzire „BH Telecom Inženjering“.

Međutim, iz Uprave kažu da u „BH-Gasu“ nema nikakvih dokumenata o trećoj cijevi, osim radnih materijala koji govore da je Kreso izdao usmeni nalog da se položi treća cijev.

Krajem oktobra 2013. godine su radovi na izgradnji gasovoda bili završeni. Čekalo se da Komisija Federalnog ministarstva prostornog uređenja pregleda dokumentaciju, obiđe gasovod i izda upotrebnu dozvolu.

„Jer je samo trebala još točka na ‘i’“, kaže Prinčić.

Međutim, u to vrijeme Vlada FBiH smjenjuje Kresu koji je lošim poslovanjem doveo „BH-Gas“ pred stečaj i početkom decembra 2013. godine na njegovo mjesto postavlja Mirzu Sendijarevića.

„Ja sam stigao na završni čin. Tražili smo da vidimo šta imamo i oformili jedan tim. Interna kontrola je utvrdila niz nekih nedostataka na tom gasovodu,“ kaže on.

Tada su nastali novi problemi.

Sukob sa izvođačem i arbitraža

Komisija koju je formirao „BH-Gas“ je u izvještaju iz decembra 2013. godine uočila curenje gasa na dvanaest tačaka te navela još 94 nedostatka na sistemima upravljanja, mjerenja, nadzora, elektroinstalacijama te sistemima antikorozivne i protivpožarne zaštite.

Vlada FBiH nakon okončanja izgradnje gasovoda na Kresino mjesto postavlja Mirzu Sendijarevića koji raskida ugovor sa izvođačem i odbija platiti ugovoreni iznos. (Foto: JP „BH-Gas“)

Izvođači su nakon toga ispravili greške, Komisija je ponovo izašla na teren i utvrdila nove nedostatke. Od toga da su ograde nadzemnih objekata gasovoda tanje i nekvalitetnije nego što je ugovoreno do toga da nedostaje softver za mjerenje i dokumentacija za jednu vrstu ventila. Uslijedio je skoro dvije godine dug niz pregovora i žučnih rasprava između „BH-Gasa“ i izvođača radova.

Ne čekajući da li će Ministarstvo izdati upotrebnu dozvolu ili ne, „BH-Gas“ pred kraj marta 2014. godine raskida ugovor sa izvođačem radova. Predsjednik Uprave firme „Monter SM“ Franjo Novosel kaže da su mogli brzo otkloniti nedostatke, ali Uprava „BH-Gasa“ to nije dozvolila. Raskinuli su ugovor i odbili isplatiti izvođače do kraja. Danas „BH-Gas“ duguje 3,36 miliona KM izvođačima radova. Sendijarević je za CIN objasnio razloge: dio trase nije vraćen u prvobitno stanje, gasovod mjestimično nije zakopan na projektom definisanu dubinu, na nekim padinama je voda odnijela nasip i ogolila cijevi, a duž gasovoda je položena i treća PEHD cijev koje nema u projektu.

Dva mjeseca kasnije Federalno ministarstvo prostornog uređenja donosi Zaključak i daje „BH-Gasu“ 90 dana da otkloni 20 manjih i ne tako ozbiljnih nedostataka. Nakon toga preduzeće tuži Ministarstvo, navodeći da je Zaključak nepotpun i da legalizuje nedostatke poput: erozije tla na padinama, neadekvatnu zaštitu od erozije i problem treće cijevi.

Igor Dizdar iz Ministarstva kaže da su se čudili tužbi jer se rijetko dešava da investitoru smeta što je utvrđen mali broj problema: „Što se nas tiče, čim otklone te nedostatke, mogu dobiti upotrebnu. A sad će to trajati. Po našem iskustvu to traje 3-4 godine“. Iako je dvije godine odbijao preuzeti gasovod, „BH-Gas“ je to učinio u oktobru 2015. godine.

Nova uprava je početkom augusta 2016. godine obavijestila građane da je nepoznati počinilac, najvjerovatnije zaposlenik „BH-Gasa“, napunio gasom 4 kilometra dug odvojak gasovoda prema Novom Travniku. Taj dio je radila firma Gorana Žagoveca i bio je jedini dio gasovoda koji je bio prazan jer je gas otuda misteriozno iscurio 2014. godine.

Gasovod počinje nadomak Zenice, u mjestu Perin Han, penje se preko visokih prevoja i spušta prema općinama Vitez i Travnik. (Foto: CIN)

Bazna stanica u mjestu Sajtovići na odvojku prema Općini Busovača. (Foto: CIN)

Nakon radova je veliki dio trase gasovoda ostao bez humusa, površinskog sloja zemlje, neophodnog za rast vegetacije i sprečavanje erozije. (Foto: CIN)

Oborinske vode su izrezbarile metar duboke kanale na najstrmijim dijelovima trase gasovoda. (Foto: CIN)

Takozvani opleti, napravljeni od drvenih direka i upletenih grana, nisu dovoljna zaštita od erozije. (Foto: CIN)

Opleti su na pojedinim mjestima popustili i gotovo potpuno prekriveni zemljom i kamenom koje su nanijele kiše. (Foto: CIN)

Od pojedinih opleta nije ostalo skoro ništa. (Foto: CIN)

Žuti metalni stubovi su dio sistema katodne zaštite koja bi od korozije trebala zaštititi zakopanu metalnu cijev gasovoda. Jedan od stubova leži srušen u travi duže od godinu dana. (Foto: CIN)

Dok arbitraža ne utvrdi da li je kriv „BH-Gas“ ili izvođač radova, gasovod niko ne održava. Svaki naredni pljusak kiše bi mogao ogoliti cijev gasovoda na padinama. (Foto: CIN)

Izvođač kaže da drenažni kanali za odvod oborinskih voda i sprečavanje erozije nisu bili projektovani. (Foto: CIN)