Cilj sesije je, kako su istakli organizatori, da se lokalni novinari informišu i osnaže o dostupnim pravnim mehanizmima zaštite, naročito u kontekstu prijetnji, fizičkih i verbalnih napada, političkih i ekonomskih pritisaka te drugih oblika ugrožavanja slobode medija i sigurnosti novinara.
– Na ovaj način želimo da podržimo sve naše kolegice i kolege, koji imaju različite pritiske, prijetnje ili im je ugrožena sigurnost prilikom obavljanja njihovog, svakodnevnog novinarskog rada.
Ono što je značajno napomneuti je da, pri Udruženju BH novinari, djeluje Linija za podršku novinarima, koja je tokom prošle godine zabilježila određeni broj prijetnji i napada na novinare, koji je, na sreću, manji u odnosu na 2023. godinu – istakla je Velida Kulenović, predsjednica Kluba novinara Zenica Udruženja BH novinari.
Tokom ove godine je, dodala je, zabilježeno ukupno 17 prijetnji, pritisaka i ograničavanja rada, što može biti opomena ili signal da se novinarima u BiH ograničava rad. Političari, podvukla je, najčešće ograničavaju rad bh. novinara, alii ma i fizičkih napada. Bitno je, istakla je, postići izvjesnost kažnjivosti osoba koje ograničavaju rad ili napadaju novinare.
Kako je istakao šef Odsjeka za krvne i seksualne delikte Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona Adis Husić, koji je i kontakt-tačka za zaštitu novinara u tom tužilaštvu, napominje kako novinari u svom radu mogu biti žrtve klevete, počinjenih prekršaja te krivičnih djela, a što je i najteža povreda propisa.
– Mi, promptno, postupamo gdje novinari budu žrtve. Najčešće su to djela ugrožavanja sigurnosti i nasilničkog ponašanja. Na taj način pružamo prvu zaštitu novinaru i idemo u procesuiranje počinilaca krivičnog djela.
Ovdje je bitno napraviti distinkciju između krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti, gdje se prijetnje novinaru moraju odnositi na “život i tijelo”. Što mogu biti direktne ili indirektne prijetnje, u okviru nekih žargona iz kojih se može zaključiti da se prijeti novinaru – podvukao je Husić, koji je istakao da, u zadnjih godinu dana, nisu imali ozbiljnije prijetnje, ali da su u svakom momentu na raspolaganju novinarima.
Klevete novinara, dodao je, mogu biti povod za podnošenje privatne tužbe pred građanskim sudom, a s čim policija i tužilaštva nemaju veze. Novinari, istakao je, mogu biti i žrtva prekršaja, što je blaža povreda pravnih propisa te ne predstavljaju krivična djela.
Online prijetnje je, dodao je Husić, najteže zadokumentovati, odnosno dokazati kako je prijetnje zaista uputila stvarna osoba, ali nije i nemoguće.
– Koliko i na koji način možemo zadokumentovati, prikupiti dokaze za to krivično djelo, ovisi i rezultat na sudu. Kako ćemo proći, odnosno hoće li doći do osuđujuće presude, što je nama konačni cilj- kazao je Husić.
Sarajevski advokat Ahmet Efendić, koji duži niz godina sarađuje s Linijom za podršku novinarima, istakao je kako su imali različite vrste sporova u koje su bili uključeni novinari. Bilo da su to, ističe, radni sporovi, sporovi zbog klevete, krivični predmeti…
– Smatram da su ovakve radionice vrlo korisne, zato što se često desi da novinari – kada se suoče sa postucima, jednostavno, ostanu sami. Cijeli teret tih postupaka nose oni, a čak i njihove porodice – kazao je Efendić.
Napomenuo je kako je važno da novinari znaju da mogu dobiti kolegijalnu i stručnu pomoć Linije za podršku novinarima te da lakše odbrane svoju pravnu poziciju u postupcima. Novinari su, dodao je, češće tuženi, nego što su oni u ulozi tužitelja.
