Novi korak ka članstvu u NATO-u: RS-u rok od 30 dana za knjiženje imovine na BiH

Piše: Nedim Pobrić

Stacionarno-komunikacijsko čvorište „Veliki Žep“ u općini Han-Pijesak se, na osnovu presude Apelacionog vijeća Suda BiH, mora uknjižiti kao svojina države BiH, a taj zahtjev će biti proslijeđen Upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RS).

Kontaktirali smo pomenutu entitetsku ustanovu, ali nismo dobili komentar na presudu i način implementacije iste jer, tvrde, još uvijek nisu dobili presudu. Od dana dostavljanja presude počinje teći zakonski rok za njenu provedbu.

– Što se tiče ove drugostepene odluke, ona se treba izvršiti na način da se imovina uknjiži na BiH u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude. U tom periodu će se izvršiti uknjižba, a ako ne, onda postoje načini i pravna sredstva koja ćemo upotrijebiti da se ona izvrši – kazala je u razgovoru za Faktor državna pravobraniteljica Medina Vilić.

Pravne posljedice

Ova presuda će, smatra ministrica odbrane BiH Marina Pendeš, predstavljati važan korak koji će doprinijeti daljem procesu ispunjavanja uslova za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO-u, ali i da se radi o lokaciji koju ministarstvo kojim rukovodi već upravlja.

– Mi smo i do sada bili u posjedu tih lokacija i koristili smo ih za potrebe Oružanih snaga. Odluka Apelacionog vijeća Suda BiH sada je samo mogućnost da se ta imovina uknjiži na državu BiH, da sutra, ako prestane potreba za posjedovanjem „Velikog Žepa“, Ministarstvo odbrane može prometirati tom nekretninom – kazala je Pendeš za Faktor.

Podsjećamo, knjiženje vojne imovine, koja je procijenjena kao perspektivna, na ime Ministarstva odbrane BiH je, uz usvajanje dokumenta „Pregled odbrane“, uvjet koji je NATO, s ciljem aktiviranja MAP-a, postavio pred BiH 2010. godine. Ispunjavanje tog uvjeta je posljednja stepenica na putu ka članstvu u Alijansi. Od 63 perspektivne vojne lokacije, 23 se nalaze na teritoriji RS-a, a vlasti tog entiteta odbijaju uknjižiti ih u vlasništvo BiH. Presudom Apelacionog vijeća Suda BiH, koja se tiče knjiženja „Velikog Žepa“, daje pravnu osnovu Pravobranilaštvu BiH za pokretanje tužbi i kada su ostale perspektivne vojne lokacije koje su trenutno uknjižene na RS.

– Mi ćemo postupiti na način kako smo već i ranije prema Upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, da izvrše uknjižbu. Ako nas odbiju sa zahtjevom, onda idemo sudskim putem na isti način i očekujemo pozitivan rezultat – objašnjava Vilić.

Iz Pravobranilaštva RS-a, s druge strane, baš kao i nakon prvostepene presude Suda BiH iz 3. jula 2015. godine, tvrde da se radi o kršenju Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom te da će iskoristiti sva zakonska sredstva da spriječe knjiženje imovine na BiH.

– Imaju dalja vanredna pravna sredstva i to u određenim slučajevima ukoliko postoje zakonski uvjeti za reviziju. Ja mislim da nema osnova za ulaganje revizije – tvrdi državna pravobraniteljica.

U prilog presudi Apelacionog vijeća Suda BiH ide i odluka Ustavnog suda BiH, temeljena na Zakonu o odbrani BiH, odluci Predsjedništva BiH o 63 perspektivne vojne lokacije i Sporazumu o sukcesiji. Podsjećamo, Sporazum o sukcesiji između zemlja bivše Jugoslavije predviđa da sva vojna imovina koja se u trenutku priznavanja novih država nađe na teritoriji tih država pripada isključivo državama.

Dio velikog kompleksa

Stacionarno-komunikacijsko čvorište „Veliki Žep“ samo je dio nekadašnjeg kompleksa, čiji je ostatak proglašen neperspektivnim, a koji se sastoji od niza podzemnih prostorija povezanih tunelima u kojima je, prema procjenama, potpuno izolirano moglo boraviti 500 osoba punih šest mjeseci. Tokom agresije na BiH objekat je koristila Vojska RS-a, nekada je tu bilo smješteno komandno mjesto Vrhovne komande oružanih snaga bivše Jugoslavije, a svojevremeno je posjedovao jednu od najmodernijih telefonskih centrala u Evropi. Kompleks podzemnih prostorija posjeduje nekoliko skrivenih ulaza i izlaza, a javnosti je pristup području bio zabranjen.

Snage EUFOR-a su nakon rata u nekoliko navrata na tom području tragale za Ratkom Mladićem, koji je, navodno, ovaj objekat koristio kao skrovište tokom zračnih udara NATO snaga 1995. godine. Impresioniranost objektom nije krio nekadašnji komandant EUFOR-a u BiH David Leakey, ali to nije spriječilo njegovo zatvaranje kako bi se onemogućilo skrivanje ratnih zločinaca.

Poticaj za proces NATO integracije

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić pozdravio je odluku Apelacionog vijeća Suda BiH, koja će, smatra on, doprinijeti ubrzanom procesu za aktiviranje MAP-a.

– Nakon usvajanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i Odluke o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH, odluka Apelacionog vijeća Suda BiH predstavlja dodatni poticaj Vijeću ministara BiH i svim bh. institucijama za daljnji rad na EU i NATO integracijama koje predstavljaju sinonime za mir, stabilnost i ekonomski razvoj BiH – stoji u saopćenju iz Kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.