“Promjene klime dovešće do promjena količine, kvaliteta, ali i mjesta gdje se određena vrsta hrane proizvodi“, smatra doktor Sem Majers, koji se bavi naučno-istraživačkim radom u oblasti medicine životne sredine, na Harvardu.
“Nikada nije bilo potrebe da tako brzo kao danas povećavamo proizvodnju hrane da bismo zadovoljili globalne potrebe, rekao je Majers za “Live science“.
On je naveo da su stručnjaci u početku mislili da će porast nivoa ugljen-dioksida djelovati kao đubrivo i povećati prinose hrane, međutim novija istraživanja su pokazala da su ta očekivanja bila neosnovana.
Nasuprot tome, dokazano je da kombinacija povećanog nivoa ugljen-dioksida, povišenih temperatura vazduha i promjene u količini padavina mogu znatno umanjiti prinose kukuruza i pšenice, posebno u područjima gdje su normalno visoki.
“U oblastima gdje će se povećati temperature, pojaviće se i više štetočina. Trenutno štetočine unište između 25 i 40 odsto svjetskih usjeva. Insekti će se sa promjenama temperature premještati u područja gdje ih ranije nije bilo i napadati biljke koje vremenom nisu stvorile prirodnu odbranu. Promjene u temperaturama mogu da zbune i ptice selice, koje takođe prirodno drže pod kontrolom određene populacije štetočina“, naveo je naučnik svoje pesimistične prognoze.
Doktor Majers je naglasio bi lokacija uzgoja hrane takođe mogla da pretrpi ozbiljne promjene.
“Sve veće temperature vazduha mogle bi da budu otežavajuća okolnost farmerima za rad u polju, što bi opet za rezultat imalo smanjenje uzgoja hrane“, tvrdi on i dodaje da očekuje da će se ribe zbog porasta temperature okeana pomijerati prema polovima.
“Međutim, iako će klimatske promjene donijeti više temperature u regionima bliže polovima, to neće biti dovoljno da se nadoknadi gubitak proizvodnje hrane u tropskim predjelima, tvrdi dr Majers, koji očekuje da će veliki problem u budućnosti predstavljati i gubitak hranljivih vrijednosti namirnica.
U istraživanju koje je on sa kolegama sproveo 2014. godine, usevi pšenice i kukuruza uzgajani su u uslovima povišenog nivoa ugljen-dioksida, za koji se procjenjuje da će se dostići u atmosferi za 50 godina, kao i u normalnim uslovima. Tada su utvrdili da usjevi uzgajani u povećanom zagađenju imaju niži nivo proteina, cinka i gvožđa.
“To može samo da poveća već postojeći problem sa nedostatkom određenih nutritijenata, poput gvožđa i cinka. Oko milijardu ljudi širom svijeta već sada pati od nedostatka cinka, a u budućnosti bi posljedice nedostatka tog minerala moglo da razvije još 200 miliona ljudi. Slična je situacija i sa gvožđem i proteinima“, zaključuje on.
b92.net/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.