Novcem od akciza krpimo budžetske rupe, a za gradnju autoputeva dižemo kredite

TRI GODINE OD POVEĆANJA NAMETA: Novcem od akciza krpimo budžetske rupe, a za gradnju autoputeva dižemo kredite

Prije više od tri godine usvojene su izmjene zakona kojima su povećane akcize na gorivo. Od najavljenog zamaha u cestogradnji, novih investicija i masovnog zapošljavanja – nismo puno toga dobili. Novac od akciza troši se na krpljenje budžetskih rupa, dok za gradnju novih kilometara autoputeva dižemo kredite. Istovremeno, JP „Autoceste FBiH“ povećava broj zaposlenih, isplaćuje stimulacije, kupuje nove automobile…

Piše: Dino Cviko

Prošlo je više od šest godina otkad su se u Federaciji Bosne i Hercegovine otvorili novi, funkcionalni kilometri autoputa. Istina, uskoro bi čekanju trebao doći kraj, jer se očekuje puštanje u rad čitavih 11 kilometara zeničke obilaznice. Podsjetimo se da je ova dionica autoputa otvorena još prije nekoliko mjeseci, međutim ubrzo je zatvorena zbog neposjedovanja potrebnih dozvola. Ipak, kako prenose mediji, nedostaje „još samo jedan papir“, odnosno još jedna dozvola za jednu od poddionica, nakon čeka bi obilaznica trebala biti puštena u rad.

Međutim, otvaranje ove skupo plaćene dionice neće mnogo značiti ni za građane, ni za privrednike. Tempo gradnje autoputa u Federaciji je, slažu se brojni analitičari, previše spor.

„Imamo nedovoljan intenzitet gradnje autocesta i cesta, znatno ispod nivoa koji je osiguran finansijskim sredstvima“, reći će profesor Anto Domazet nedavno za Federalnu televiziju.

Gracanica vijadukt 1

S druge strane, još uvijek aktuelni direktor JP „Autoceste FBiH“ Adnan Terzić iznijet će neke konkretne podatke.

„Mi smo u posljednje tri godine pokrenuli 950 miliona maraka investicionog ciklusa. U međuvremenu smo dobili oko milijardu i 400 miliona eura novih kredita koje tek trebamo početi stavljati u funkciju. U ovom momentu gradi se oko 50 kilometara koridora. U drugoj polovini sljedeće godine trebamo završiti 36 kilometara autoputa.“

Ovo su samo neke od izjava direktora Terzića koji, očito, stalno pokušava istaći da je gradnja autoputa ubrzana i da je dosta posla urađeno. Kakva je situacija na terenu?

Veliki centri i dalje nisu povezani autoputem, a potrošen je ogroman novac. Završetak koridora Vc kroz FBiH nije ni na vidiku. Neki kantoni nemaju, a neće u skorijem periodu ni imati niti metra autoputa.

„Mislim da smo napravili grešku kada je riječ o izboru prioritetnih dionica koje će se graditi. Trebali smo prvo graditi tamo gdje imamo najveći promet vozila, gdje bismo imali najveći povrat sredstava. Tuzlanski kanton ili Unsko-sanski kanton i dalje nisu dobili niti jednog metra autoceste. Novcem od npr. zeničke obilaznice moglo se napraviti više kilometara autoputa na pristupačnijem terenu u TK, gdje bi bio puno veći povrat investicije“, kaže za Žurnal ekonomski analitičar Faruk Hadžić.


NOVAC OD AKCIZA TROŠI SE NENAMJENSKI


Akcize na gorivo povećane su 2018. godine. Vlasti su tada uvjeravale građane kako će to dovesti do zamaha u cestogradnji, do novih investicija i posljedično masovnog zapošljavanja.

Tri godine kasnije, iako su građani za te tri godine plaćanjem akciza na gorivo i putarina „skupili“ oko vrtoglavih tri i po milijarde maraka, i dalje u FBiH nemamo otvorenih novih, funkcionalnih kilometara autoputa. Prema riječima direktora Terzića, od tog iznosa „Autoceste FBiH“ dobile su 490 miliona maraka320 miliona potrošeno je na otplatu starih kredita i kamata, dok je 85-90 miliona potrošeno na eksproprijaciju.

„Ta sredstva troše se u vraćanje starih kredita i trošit će se na ove kredite koje smo sada digli na osnovu povećane akcize. Ovo je jedini mogući način da gradimo koridor“, ističe on.

Tih 490 miliona i dalje je znatno manje od prikupljenih milijardi. Gdje je ostatak novca? Da ne bismo detaljno objašnjavali koliko feninga ide u koje svrhe, pokušat ćemo pojednostaviti.

Postoje akcize i putarine. Kako u svojim analizama tvrde analitičari, prema važećem zakonu novac prikupljen na osnovu akciza troši se nenamjenski. Tačnije, novac ide u budžet institucija i troši se na, naprimjer, plate administracije, penzije, nove automobile itd. Govorimo o cifri koja je davno prešla milijardu maraka.

S druge strane, prihod od putarina za autoputeve i puteve dijeli se FBiH, RS-u i BD-u prema privremenoj odluci, jer konačne metodologije o raspodjeli prihoda od putarina nema. Zbog toga oko 10% prikupljenih sredstava na ovaj način, odnosno preko 130 miliona maraka, i dalje stoji neiskorišteno.

Danas je jasno da je priča o povećanju akciza kao preduvjetu za intenzivniju gradnju autoputeva bila samo jedna od – ubleha. I dalje se zadužujemo kako bismo gradili autoputeve, novcem prikupljenim na osnovu akciza krpimo budžetske rupe, novcem od putarina isplaćujemo kredite, a novih funkcionalnih kilometara nemamo već godinama. A, moglo je i drugačije i bolje, ističe struka.

„Zašto nešto što se ubire na gorivu treba ići u budžet bez bilo kakve jasne namjene? To nema nikakve logike. Akciza je takva vrsta poreza da se ubire namjenski i namjenski bi se trebala trošiti. Mi bismo tim sredstvima za nekoliko godina mogli autoputem povezati sjever i jug zemlje, ali i istok i zapad. Bez kredita. Za jednu godinu se skupi preko milijardu maraka na osnovu akciza i putarina, dovoljno za gradnju autoputa Sarajevo-Tuzla. Problem je druge prirode, jer je političarima lakše reći nema novca za cestogradnju i zato dižemo kredite, nego da kažu nemamo novca za penzije, za plate ljudi u preglomaznom javnom sektoru“, objašnjava Faruk Hadžić.

Faruk Hadžić

Hadžić: Autoput možemo izgraditi novcem od akciza

U suštini, stvar je vrlo jednostavna. Za gradnju autoputeva ne trebaju nam veliki krediti. Dovoljno je samo sav novac prikupljen na osnovu akciza i putarina trošiti namjenski. Stoga su razumljivi zahtjevi struke da se akcize ili ukinu, odnosno smanje, ili namjenski troše.

S obzirom na sve navedeno, čude izjave direktora Terzića da ne treba smanjivati akcize, kada JP „Autoceste FBiH“ sredstva dobijaju na osnovu putarina. Istovremeno nema ozbiljnih zahtjeva da se sav prikupljeni novac od akciza i putarina troši isključivo na gradnju autoputeva i puteva, onako kako je logično i kako bi trebalo biti.


AUTOCESTE FBiH – RAST DOBITI, VEĆI BROJ ZAPOSLENIH, STIMULACIJE…


JP „Autoceste FBiH“ posluje i više nego dobro. Kako je potvrđeno Žurnalu, u pandemijskoj 2020. godini dobit ovog preduzeća bila je veća od 131 milion maraka i manja je tek za 1,55% u odnosu na 2019. Generalno, dobit ovog preduzeća je nekoliko godina prije toga značajno rasla. Uz to, „Autoceste FBiH“ imaju potraživanje prema Upravi za indirektno oporezivanje u iznosu cca. 66 miliona KM.

Dobro poslovanje pratilo je i povećanje broja radnika. Zaključno sa 31.12.2017. godine, „Autoceste FBiH“ imale su 397 zaposlenih. Tri godine kasnije, ovo preduzeće imalo je 467 zaposlenika.

Prosječna plaća u 2020. godini iznosila je 1.722,46 KM. Najniža je bila 944,02 KM, a najviša 5.419,42 KM.

Dok su mnogi radnici u vrijeme pandemije ostajali bez posla ili dijela primanja, u ovom preduzeću isplaćivale su se i stimulacije. Precizno, ukupan iznos isplaćenih stimulacija od 01.01.2020. do 31.03.2021. godine je 37.646 KM.

Kako nam je iz „Autocesta FBiH“ rečeno, ukupan broj blagajnika i vođa smjena kojima je isplaćen dodatak za uspješnost na radu je 14, ukupan broj članova komisije za popis je 30, te pojedinačne stimulacije radnika za izvršenje posebno provjerenih radnih zadataka kvalitetno prije roka. Jasno, pandemija nije mnogo utjecala na rad ovog preduzeća, za razliku od brojnih drugih.

Mandat direktoru Adnanu Terziću uskoro ističe, a u javnosti se već pojavljuju imena potencijalnih novih direktora. Međutim, ko god bude na čelu ovog preduzeća, situacija ne može značajno biti bolja zbog trenutnih zakonskih rješenja. Autoputeve ćemo i dalje morati graditi kreditima, a novac od akciza će se trošiti nenamjenski.

U međuvremenu, preduzeće će i dalje poslovati dobro, isplaćivat će se odlične plate i stimulacije, a možda se opet kupe i vozila po želji. Javnosti će se, vjerovatno, opet prenositi informacije o tome kako je gradnja autoputeva kreditnim sredstvima jedino rješenje, te će nas pokušati „kupovati“ novim youtube prezentacijama određenih dionica. Sve to, vjerovatno, pratit će priče o novim obećanjima, novom zamahu u oblasti cestogradnje, o novim investicijama i radnim mjestima.

U isto vrijeme, mi ćemo se voziti lošim magistralnim putevima i po malo autoceste koja je do sada izgrađena…

(zurnal.info)