Istraživači sa Univerziteta Harvard identificirali su četiri uobičajena obrasca zdrave prehrane koji mogu pomoći u smanjenju rizika od prerane smrti do 20 posto.
Nova studija objavljena u časopisu JAMA Internal Medicine imala je za cilj da pronađe bilo kakvu vezu između Smjernica o ishrani za Amerikance i prerane smrti od bolesti.
Dr. Frank Hu, profesor i predsjedavajući Harvardovog odjela za ishranu, rekao je u izjavi da su njihovi nalazi o zdravstvenim efektima američkih smjernica o ishrani najdublji do sada.
“Ključno je ispitati povezanost između obrazaca ishrane koje preporučuje DGA i dugoročnih zdravstvenih ishoda, posebno smrtnosti”, rekao je Hu.
Huov tim analizirao je četiri stila zdrave prehrane – od kojih svi naglašavaju cjelovite žitarice, voće, povrće, orašaste plodove i mahunarke: mediteransku dijetu, uravnoteženu ishranu na biljnoj bazi, tradicionalnu zdravu prehranu zasnovanu na Smjernicama za ishranu za Amerikance i Alternativni indeks zdrave prehrane.
Smjernice o ishrani Amerikanaca, kao i bilo koja od tri alternativne dijete, bile su povezane s manjim rizikom od smrti. Ljudi koji su se pridržavali bilo kojeg od četiri načina zdrave prehrane imali su manju vjerovatnoću da će umrijeti od raka, kardiovaskularnih bolesti i respiratornih i neurodegenerativnih bolesti.
Studija je pratila 75.000 žena koje su učestvovale u zdravstvenoj studiji medicinskih sestara i više od 44.000 muškaraca u studiji praćenja zdravstvenih radnika – dvije grupe ispitanika koje je sastavio Harvard, tokom perioda od 36 godina.
Učesnici su ocijenjeni indeksima koji su mjerili koliko su pažljivo pratili svaki stil ishrane, prema upitnicima koji su se davali svake četiri godine. Nijednom nije dijagnosticirana kardiovaskularna bolest u vrijeme kada su započeli studiju, a bilo je nekoliko pušača.
Učesnici koji su promijenili svoju ishranu čineći je 25 posto zdravijom – integrirajući samo jedan od planova zdrave prehrane u svoje živote – mogli bi potencijalno smanjiti rizik od umiranja od raka za 7 posto do 18 posto, kardiovaskularnih bolesti za 6 posto do 13 posto. Potom respiratorne bolesti za 35 posto do 46 posto i neurodegenerativne bolesti za 7 posto.
Hu se nada da će njegova otkrića umiriti one kojima stroge dijete lako dosade: “To znači da imamo veliku fleksibilnost u smislu kreiranja vlastitih zdravih obrazaca ishrane koji se mogu prilagoditi individualnim preferencijama u hrani, zdravstvenim uvjetima i kulturama”, rekao je za CNN u ponedjeljak.
Mediteranska dijeta – koju je US News & World Report šestu godinu zaredom proglasio najboljom dijetom u 2023. godini – naglašava važnost kvalitetnih izvora i “punjenja tanjira” cjelovitom hranom i žitaricama bogatim hranjivim tvarima, s naglaskom na svježe proizvode, nemasne proteine, kao što su riba i piletina, i, naravno, maslinovo ulje bogato antioksidansima.
Zdrava ishrana na biljnoj bazi – zdrava ishrana zasnovana na biljkama slična je mediteranskoj po tome što se fokusira na jedenje više biljnih proizvoda, ali eliminiše proizvode životinjskog porijekla, uključujući sir. Za studiju s Harvarda, istraživači su također ubacili bodove u ovu kategoriju za konzumiranje alkohola, kao i za “nezdrave” verzije biljne hrane, poput pohanog i prženog povrća.
Dijetalne smjernice za Amerikance – Smjernice o ishrani za indeks zdrave prehrane Amerikanaca , metriku koju su osmislili USDA i HHS za mjerenje kvalitete ishrane u skladu sa njihovim preporukama, promovira biljne proizvode, kao i nemasne životinjske proteine i mliječne proizvode, te obeshrabruje unos crvenog i prerađenog mesa, dodanog šećera, nezdravih masti i alkohola.
Indeks alternativne zdrave prehrane – Indeks alternativne zdrave prehrane, koji su razvili istraživači sa Harvarda za ovu studiju, daje ocjene različitim namirnicama i nutrijentima povezanim s niskim rizikom od hroničnih bolesti.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.