Svake godine Noć vještica izaziva žestoku debatu između onih koji tvrde da treba da se manimo ovog paganskog običaja i onih koji u ovome vide samo dobru zabavu. Bilo kako bilo, profesor sa Univerziteta u Šefildu, Dejvid Klark, istraživao je historijske korijene ovog “strašnog” jesenjeg festivala i došao do nekoliko zanimljivih zaključaka.
Ovo je osam malopoznatih činjenica o ovom, može se slobodno reći, planetarno popularnom praziku – Noći vještica.
1. Paganski običaj ili hrišćanski praznik?
Većina ljudi vjeruje da je Noć vještica paganski običaj koji ima veze sa nekakvim natprirodnim pojavama. Međutim, istina je da ima vjersku konotaciju.
Jedino oko čega se historičari glože je vrijeme kada je nastao ovaj praznik.
Dok jedni vjeruju da se to dogodilo u 7. vijeku, kao uvod u katolički praznik Svi sveti, drugi tvrde da je počeo da se obilježava u 9. vijeku kao praznik u znak sjećanja na hrišćanske mučenike i svece.
2. Rezbarene bundeve
Rezbarene bundeve su zaštitni znak ovog jesenjeg festivala, a mnogi veruju da je riječ o relativno novijoj tradiciji. Međutim, historičar Dejvid Klark je otkrio da je ovo poprilično stara tradicija koja vodi porijeklo iz Someseta (sela u Engleskoj), gdje djeca svake godine, svakog posljednjeg četvrtka u oktobru prave slične lampione, doduše od dugih vrsta biljaka.
3. Natprirodne pojave
Većina jezivih glasina o natprirodnim pojavama koje prate ovaj praznik je izmišljen u 19. vijeku. Smatra se da su ove strašne priče u Ameriku donijeli Škoti i Irci, a Amerikanci ih “uobličili” na sebi svojstven način.
4. Žrtvovanje životinja
Ne postoje historijski dokazi da je ovaj praznik povezan sa paganskim festivalom, poznatijim kao Krvavi mjesec, kada su Anglosaksonci prinosili životinjske žrtve.
5. Posljednji dan stočarske i poljoprivredne sezone
U doba kada hiršćanstvo još nije stigo do Irske, 31. oktobar se u ovim krajevima engleskog govornog područja obilježavao kao posljednji dan ljetnjeg doba.
Takođe, to je bio poslednji dan stočarske i poljoprivredne sezone kada su se u znak nadolazeće zime životinje prinosile kao žrtve. Historičari vjeruju da bi ovdje mogli biti korijeni današnjeg modernog praznika.
6. Zarobljeni u Čistilištu
U srednjem vijeku hrišćani su verovali da duše mrtvih mogu ostati zarobljene u Čistilištu. U tom slučaju, mrtvi bi se 31. oktobra vraćali na zemlju i tražili od najbližih da im pomognu molitvama.
7. Kolači za mrtve
Na Noć vještica je uobičajno da djeca obučena u strašne kostime idu od kuće do kuće i traže slatkiše.
Historičari su pronašli vezu između ovog i starog običaja, naročito zastupljenog na sjeveru Engelske, kada su se za 1. novembar za mrtve spremali kolači.
8. Čari “tuđih” običaja
Jedno je sigurno – Noć vještica kao festival natprirodnih sila je relativno novi izum.
Dok se protivnici ovog praznika zalažu za ignorisanje “tuđih” običaja, oblačenje kostima i iznuđivanje slatkiša je previše primamljivo za djecu koja jednostavno ne mogu da odole čarima ovog planetarno popularnog događaja.
(visoko.ba/federalna.ba)
