U serijama su poslovi kojima se bave neki od glavnih likova dosta pojednostavljeni i ne obuhvaćaju mnoge segmente koji su u stvarnosti važni. Evo u kojim slučajevima televizija odstupa od realnosti.
Na televiziji sve izgleda lakše, posebno poslovi likova koji se pojavljuju u popularnim serijama. Ako ste se pitali kako je kolumnistica Carrie Bradshaw uspijevala priuštiti tako luksuzan život u seriji “Seks i grad” ili kako to izgleda otvoriti prenoćište slično onom koje ima Lorelai Gilmore, niste usamljeni, piše Insider.
Evo u kojoj mjeri je osam zanimanja naših omiljenih likova prikazano realistično na malim ekranima i kako zapravo izgleda baviti se ovim poslovima u stvarnom životu.
1) Forenzičar, “CSI”
Popularna kriminalistička dramska serija “CSI”, koja je doživjela nekoliko spin-offa, prati članove Policijske uprave Los Angelesa koji se bave istraživanjem mjesta zločina i koji su specijalizirani za rješavanje slučajeva ubojstva.
Prema Darylu Clemensu, istražitelju mjesta zločina koji radi u forenzičkoj jedinici u Michiganu, najnerealističniji segment ove serije je to što istražitelji ostavljaju sve što rade kako bi se bavili samo jednim slučajem.
“Većina policijskih agencija u SAD-u je veoma mala i nema poseban tim za istraživanje mjesta zločina. Oni koji su tamo zaposleni rade sve što im se zada. Nekad patroliraju, nekad su detektivi”, kaže Clemens i objašnjava da on i njegovi kolege označavaju dokaze, ispituju otiske i stvaraju digitalne fotografije osumnjičenih.
Ali za razliku od likova iz serije, njegov tim ne provodi ispitivanja osumnjičenih, jer je to posao detektiva. Osim toga, on ističe da se jedinice za istraživanje mjesta zločina bave i drugim slučajevima, a ne samo ubojstvima. Najčešće istražuju provale u slučajevima kada su opljačkani zaboravili zaključati kuću ili automobil.
2) Upraviteljica prenoćišta, “Gilmoreice”
U seriji “Gilmoreice”, Lorelai Gilmore i njena najbolja prijateljica Sookie suvlasnice su prenoćišta Dragonfly Inn u izmišljenom gradu Stars Hollow u Connecticutu.
Heather Turner, direktorica marketinga Profesionalne međunarodne udruge upravitelja prenoćišta, tvrdi da Dragonfly ima previše osoblja za 14 ili 15 soba.
“Čini se da se previše ljudi vrzma uokolo ne radeći baš puno”, kaže ona.
Osim toga, Turner ističe da serija ne prikazuje koliko je teško voditi prenoćište – Lorelai je često u predsoblju, gdje čavrlja s gostima ili članovima porodice, dok u stvarnosti upravitelji “konstantno rade na prijavljivanju novih gostiju, namještaju krevete i čiste kupaonice”.
3) Agent za nekretnine, “Moderna porodica”
Phil Dunphy, jedan od glavnih likova popularne serije “Moderna porodica”, radi kao agent za nekretnine u Kaliforniji. On je samozaposleni “cool tata” i češće se može vidjeti sa suprugom i djecom nego dok radi svoj posao.
Kada je na terenu, njegove strategije su upitne, bilo da pokušava prodati nekretninu koja je previše luksuzna da bi u njoj živjela djeca ili uz pomoć svoje kćeri uhodi dobrog kupca na internetu kako bi kuću uredio tako da izgleda kao stvorena za njega.
Brittany Nettles, agentica za nekretnine iz Philadelphije u Pennsylvaniji, i njena kolegica Britt McLaughlin, kažu da je “Moderna porodica” neke stvari u vezi s njihovim poslom realno predstavila, ali je neke preuveličala.
“Neke stvari su ekstremne. Mi zaista pokušavamo naći ljudima savršen dom, ali ih ne uhodimo na društvenim mrežama”, objašnjava McLaughlin.
“Mi proučavamo naše klijente, ali samo njihove karijere, hobije i prošlost, a najviše se koncentriramo na ono što nam kažu prilikom iznošenja želja”, dodaje Nettles.
4) Glavni kuhar, “Prijatelji”
Monica Geller iz serije “Prijatelji” radi kao glavna kuharica u dva restorana od četvrte do devete sezone.
Alistair McMurray, kuhar iz restorana Eleven Madison Park, prvo je istaknuo da pravi kuhari rade više sati nego što se čini da Monica radi, a njena obaveza je i pripremanje kuhinje za predstojeći dan, kao i rekapitulacija na kraju dana. Čak i tokom slobodnih dana ona bi najvjerojatnije morala ići isprobavati hranu i na sastanke za unaprjeđenje recepata.
5) Kreativni direktor marketinške agencije, “Momci s Madisona”
Jon Hamm u seriji “Momci s Madisona” tumači ulogu Dona Drapera, glavnog lika, koji je direktor marketinške agencije iz šezdesetih godina.
Marla Kaplowitz, predsjednica i izvršna direktorica Američke udruge marketinških agencija, kaže da se svijet marketinga mnogo promijenio od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Na primjer, tim iz serije danas bi sigurno koristio više platformi.
Ona je objasnila i da su tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina agencije imale velike kampanje u suradnji s medijima, a danas se velike kampanje rade malo drugačije. Zahvaljujući kompjuterima i društvenim mrežama, danas je mnogo lakše provoditi kampanju.
6) Arhitekt, “Kako sam upoznao vašu majku”
Ted Mosby u seriji “Kako sam upoznao vašu majku” glumi arhitekta iz New Yorka koji je opsjednut pronalaženjem srodne duše.
Carl Sergio, arhitekt iz Chicaga, kaže da se poistovjetio s idealističnim pogledima ovog lika o tome da dizajn može promijeniti svijet, ali ističe da serija nije baš realistična kada je u pitanju Tedova karijera.
“Serija predstavlja jedan dio širokog spektra – romantizirani pogled arhitekta koji crta na velikim stolovima, često u otvorenom uredu i osvaja nagrade na natjecanjima”, kaže on i objašnjava da je većina arhitektonskih projekata svakidašnja, da se oni ne plaćaju mnogo i da zahtijevaju mnogo posla.
Tokom jedne radne sedmie, prema njegovim riječima, arhitekti idu na mnogo sastanaka s kolegama i klijentima, stalno telefoniraju kako bi osigurali dozvolu za gradnju i posjećuju mjesto gradnje kako bi ispitali stanje zemljišta i druge faktore, a kada počne izgradnja, idu je nadgledati.
Osim toga, Sergio kaže da je malo vjerojatno da neko poput Teda, koji je u kasnim dvadesetim godinama, ima licencu, jer veliki broj arhitekata u tim godinama još studira.
7) Kolumnistica, “Seks i grad”
Kultna serija “Seks i grad” temelji se na istoimenoj knjizi Candace Bushnell, koja je kompilacija njenih kolumni koje je pisala za New York Observer. Glavni lik u seriji je Carrie Bradshaw, koju tumači Sarah Jessica Parker, i koja također piše kolumnu o seksu i izlascima za novine u New Yorku. Carrie ima ormar pun skupih komada odjeće i zadivljujući društveni život, ali njena karijera pisca je u drugom planu u radnji serije, zbog čega su mnogi istaknuli da je nemoguće da si ona može priuštiti stan na Manhattanu i tako luksuznu odjeću i obuću.
Prosječna godišnja plaća za pisce 2018. godine bila je 62.179 dolara, što je 29,89 dolara po satu, a kolumnisti obično nisu stalno zaposleni i najčešće se plaćaju honorarno, pa su primorani raditi još nešto uz to, što nije slučaj s Carrie. Čak i da ima punu plaću, ona bi morala izdvojiti polovinu tog iznosa da bi živjela na Manhattanu, gdje stanovi kakav je njen koštaju između 2.348 i 2.886 dolara.
Drugi aspekt koji serija zapostavlja je utjecaj koji bi njeni tekstovi iz kolumni mogli imati na njen privatni život. U nekom trenutku, Big ili neko drugi, morao bi reagirati na nešto od onoga što pročita u Carrienoj kolumni, što se u seriji ne događa.
8) Stažist hirurgije, “Uvod u anatomiju”
Meredith Grey, glavni lik medicinske drame “Uvod u anatomiju”, u seriji je u početku stažistica hirurgije, da bi kasnije postala šefica opće hirurgije.
Ipak, serija nije dobro predstavila stažiste, jer se njima ne dopušta izvoditi komplicirane procedure kao što je operacija mozga.
“Stažisti najčešće brinu o pacijentima izvan operacijskih sala, a kada su unutra, onda asistiraju prilikom hitne situacije ili u izuzetnim slučajevima”, kaže Amanda Kirzner, liječnica osteopatske medicine.
Stažisti u stvarnosti najčešće obavljaju rutinske poslove, kao što su prenošenje zadataka sestrama i razgovori s članovima pacijentove porodice.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.