Za Visoko.co.ba piše Ajla Čaušević
Minimalna plata je zakonski prag ispod kojeg se ne smije ići. Medijalna plata govori gdje je “sredina” raspodjele. Prosječna plata često zamagli sliku jer uključuje i mali broj veoma visokih primanja. Dostojanstvena plata je nešto drugo, ona treba da pokrije stvarne troškove života jedne porodice, bez prisile na prekovremeni rad, bonuse i dodatne poslove samo da bi se “sastavio mjesec”.
Šta znači “dostojanstvena plata”?
U definicijama koje koriste međunarodne inicijative i mreže poput Clean Clothes Campaign, dostojanstvena plata podrazumijeva neto osnovnu platu zarađenu u standardnoj radnoj sedmici (bez oslanjanja na prekovremeni rad), koja pokriva osnovne potrebe radnika i njegove porodice (hrana, stanovanje, komunalije, prevoz, zdravstvo, obrazovanje, odjeća), uz mali prostor za nepredviđene troškove i skromnu štednju.
U najkraćem, dostojanstvena plata nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo i standard koji omogućava dostojanstven život od rada.
Zašto je važno da javno govorimo o dostojanstvenoj plati?
Zato što se “siromaštvo zaposlenih” sve češće podrazumijeva kao normalno stanje, ako radnik radi puno radno vrijeme, a i dalje ne može planirati budućnost, onda problem nije u radniku, nego u pravilima igre, odnosu plata i troškova života, strukturi tržišta rada i moći pregovaranja.
Udruženje za socijalni, kulturni i kreativni razvoj ZORA kroz inicijativu “Dostojanstvena plata i rad” zagovara da se koncept dostojanstvene plate uvede u javne politike kao kategorija u statistici, kao cilj u zakonodavstvu i kao standard koji se mora graditi kroz socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje.
Deklaracija o dostojanstvenoj plati: Šta se traži?
U “Deklaraciji o dostojanstvenoj plati”, ZORA i potpisnici među kojima je i portal Visoko.co.ba, upozoravaju da se BiH godinama promoviše kao zemlja jeftine radne snage, dok minimalna plata za mnoge radnike znači trajno siromaštvo. Deklaracija traži: (1) zaštitu prava na dostojanstvenu platu, (2) uvođenje kategorije dostojanstvene plate u zvaničnu statistiku, (3) uvođenje dostojanstvene plate u zakonodavni okvir rada kako bi se minimalna plata usklađivala sa stvarnim troškovima života, (4) poštovanje sindikalnih zahtjeva u procesima koji se tiču rada, te (5) javne, mjerljive korake kompanija ka isplati dostojanstvene plate u cijelom proizvodnom lancu.
“Ne tražimo luksuz. Tražimo da se od rada može živjeti dostojanstveno.” (poruka radnika I kampanje)
Dan dostojanstvene plate: Zašto 25. septembar?
Dan dostojanstvene plate (Living Wage Action Day) obilježava se 25. septembra kao globalni poziv na pravedne plate. U BiH su akcije 2025. godine organizovane koordinirano u više gradova, uz poruku da je dostojanstvena plata osnovno ljudsko pravo i da tema mora biti dio javnog diskursa, ne samo sindikalnih kancelarija.
ZORA je u svojim pozivima građanima i medijima naglasila i jedan jednostavan test: kolika je plata potrebna da čovjek može živjeti dostojanstveno u njegovoj općini/kantonu, a ne samo “preživjeti”. Takve procjene, kada se prikupljaju sistematično, postaju argument u pregovorima i pritisak na donosioce odluka.
“Plate od kojih se može živjeti nisu slogan — one su preduslov dostojanstvenog rada.”
Šta dalje? Od kampanje do promjene pravila
Sljedeći korak je prelazak sa slogana na mjere: transparentnije praćenje troškova života, jačanje socijalnog dijaloga, politike koje smanjuju pritisak na najslabije plaćene sektore i standardi koji prave razliku između minimalne plate kao donje granice i dostojanstvene plate kao cilja.
Ako želimo zadržati radnu snagu u BiH, smanjiti odlazak mladih i stabilizovati lokalne zajednice, onda je rasprava o dostojanstvenoj plati više od ekonomske teme, to je pitanje društvenih vrijednosti, šta nagrađujemo, a šta guramo u siromaštvo.
Disclaimer: Ovaj tekst je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Podrška malim medijima na Zapadnom Balkanu, koji provodi CPCD. Sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili CPCD-a.
Visoko.co.ba/Ajla Čaušević
