Ogromna polja suncokreta na području turskog Edirnea privlače pažnju velikog broja prolaznika i turista. Prolaznici i turisti koji se zadese u tim predjelima imaju priliku da uživaju u pogledu na prelijepa polja suncokreta koji je u punom cvatu.
Na području Edirnea, u turskoj regiji Marmara, nedaleko od granice s Grčkom i Bugarskom, od davnina postoje velika polja suncokreta.
Suncokret na nepreglednim poljima Edirnea obično se počinje brati u augustu.
Posljednjih godina, na obradivim površinama u Edirneu sve je više zasada suncokreta.
Suncokret je poznat kao simbol Sunca, ljeta, sreće i vedrine pa tako i raste u ljetno vrijeme, od juna do septembra. Poznato je da se suncokret rano ujutro okreće prema Suncu i prati ga do njegovog zalaska.
Da suncokret nema samo lijep izgled, nego i ljekovita svojstva te se svi njegovi dijelovi mogu u potpunosti iskoristiti, znali su to Indijanci koji su jeli sjemenke, lišće i korijen, te pili čaj od latica, nanosili suncokretovo ulje na kosu i tijelo.
Suncokret potječe s jugozapada Sjeverne Amerike, iz Perua i Meksika. Još 1.000 godina prije nove ere suncokret su uzgajali sjevenoamerički Indijanci, mljeli sjemenke u brašno, dodavali u hljeb, radili ulje.
Maje su poštovale suncokret kao simbol svjetlosti i plodnosti, pile čaj od latica, jele sjemenke, peteljke, listove i latice. Suncokret već hiljadu godina uzgajaju i Kinezi.
Početkom 16. stoljeća španski kršćanski misionari su ga donijeli u Evropu. Već u 17. stoljeću suncokret se proširio Evropom, a masovni uzgoj suncokreta počeo je u 18. stoljeću, najprije u Njemačkoj i Rusiji, a zatim i na zapadu i prema Sredozemlju.
Danas se suncokret uzgaja po cijelom svijetu, najviše u Rusiji, Francuskoj i južnoj Evropi, kao stočna hrana, za proizvodnju biljnog ulja, ali i kao ukrasna biljka.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.