Nema prolongiranja pitanja institucionalne pozicije Hrvata u BiH

Hrvatski član Predsjedništva BiH te predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako je najveći prioritet za Hrvate u BiH da se do kraja ove godine riješi pitanje institucionalne pozicije hrvatskog naroda.

– Naša je želja da do kraja ove, 2017. godine u cijelosti završimo pitanje institucionalne pozicije hrvatskog naroda u BiH. Prolongiranja tog  čina, odnosno zahtjeva više nema – poručio je Čović na današnjem zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH u Mostaru, podnoseći izvještaj o radu te krovne institucije hrvatskog naroda u BiH u protekle dvije godine.

– Ne može se doći u situaciju da se i uoči izbora 2018. godine razmišlja o tome da netko u ime Hrvata bira njihove predstavnike u Predsjedništvo BiH i domove naroda – istaknuo je Čović, ustvrdivši kako hrvatski narod nije institucionalno jednakopravan s druga dva naroda u BiH.

Čović je sudionike 7. zasjedanja HNS-a BiH upoznao s informacijom kako su pri završetku pregovori o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, i to na način da se izmijeni način izbora članova Predsjedništva BiH, te način izbora predstavnika u Dom naroda u Federaciji BiH.

– To je nešto što je za nas prioritet svih prioriteta, imperativ koji smo ponudili našim partnerima i vrlo jasno vezali za sve druge aktivnosti, koje partnerski želimo graditi kada je u pitanju stabilnost BiH – poručio je Čović.

 On je u svom obraćanju kazao kako se, pored pitanja provođenja odluke Europskog suda u Strasbourgu u predmetu ‘Sejdić-Finci’, trebaju riješiti i presude Ustavnog suda BiH u vezi s odredbama Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH, te o promjeni Izbornog zakona BiH u djelu kojem se regulira način izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.

– Te izmjene i dopune smo predočili predstavnicima političkih stranaka iz Federacije BiH, ovog tjedna počeli smo razgovore s predstavnicima stranaka u RS-u, a idućeg ćemo tjedna te procese završiti – kazao je Čović.

U izvještaju o radu Čović je naglasio kako su Hrvati politički preživjeli zahvaljujući tome što su se organizirali kroz HNS BiH, te je pozvao sve na jedinstvo i “zbijanje redova” kako bi se u ovoj godini ostvarili prioriteti.

 Naglasio je da BiH do kraja svibnja ove godine treba završiti izradu Upitnika Europske unije kako bi do kraja godine BiH dobila status kandidata za članstvo te aktivaciju MAP-a, odnosno Akcijskog plana za članstvo BiH u NATO.

– Sve to moramo završiti u ovoj godini kako bi se onda posvetili ekonomskim, socijalnim i životnim pitanja ljudi u BiH – kazao je Čović, osvrnuvši se u svome izvještaju i na potrebu zaštite karaktera i digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja.

– Osuđujemo svaki zločin koji je počinjen i svi koji su odgovorni za zločine moraju odgovarati, no apsolutno je neprihvatljiva karakterizacija Domovinskog rata kao “udruženog zločinačkog poduhvata” koja se želi nametnuti –  kazao je Čović.

 Upozorio je i na opasnost od zlouporabe agenata Predsjedništva BiH pri Haškom sudu za pokretanje novih procesa te nastojanja da se u ovoj i sljedećoj godini kroz presude Haškog suda i revizije tih presuda “redefiniraju odnosi sa susjedima”.

Krajnje je vrijeme za reorganizaciju BiH

Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je danas kako je krajnje vrijeme za reorganizaciju BiH jer je, kako je kazao, sadašnji ustroj očigledna prepreka u svakodnevnom životu.

– Ja mislim kako je krajnje vrijeme da se taj proces (reorganizacije) završi, da se stalno ne držimo taocima loše organizacije koja ne može odgovoriti našim nastojanjima, prije svega kada je riječ o euroatlantskim integracijama – izjavio je Čović uoči početka 7. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH u Mostaru, odgovarajući na novinarski upit kako komentira negativne reakcije pojedinih bh. političara  na nedavnu izjavu hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule o tome da BiH treba preurediti po načelima federalizacije.

– Picula je samo jedan od onih koji u zadnje dvije godine govore vrlo jasno o potrebi federalizacije BiH u smislu racionalne organizacije naše domovine i ostvarenja apsolutne jednakopravnosti, i tri konstitutivna naroda, i svih građana u BiH. To je ono što i mi pričamo – kazao je Čović, dodavši kako u BiH i danas postoji određeni oblik federalizma.

 – Pa ne znam zašto bi nekome smetala naznaka federalizma u BiH kada on i danas živi u ovoj zemlji na neki način – zapitao se hrvatski član Predsjedništva BiH.

 Na novinarski upit što misli o reakciji predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića koji je nakon jučerašnjeg sastanka s izvjestiteljem Europskog parlamenta BiH Cristianom Dan Predom kazao kako nema govora ni o kakvim procesima centralizacije, unitarizacije ili federalizma, Čović je odgovorio kako „svatko može od nas govoriti u ime svoje BiH s pozicije koju obnaša, ali je jasno da ne govori sadržajno u ime BiH“

– Bilo koji stav koji izlazi iz BiH mora imati uravnotežen konsenzus svih strana koji su se dužni dogovoriti oko takvog stava – istaknuo je Čović.

Dodao je kako je potrebno mnogo manje temperamenta i naboja koji se sad u javnosti pokazuje, jer je, kako je kazao, evidentno da je stiglo vrijeme da se “ti problemi riješe”.

– Više ne možemo ove stvari sklanjati pod stol. Nakon više od 20 godina od Daytona došlo je vrijeme da racionaliziramo odnose u BiH, ali istodobno zaštitimo BiH od bilo kakvih podjela – poručio je hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić istaknuo je kako je federalizacija trajni cilj HNS-a BiH te smatra da je to budućnost BiH ako želi postati samoodrživa.

 – Ono što je sigurno naš trajni cilj … jeste administrativno teritorijalna reorganizacija koja će, naravno, uključivati i  federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. To je naš trajni cilj od kojega ne odustajemo – poručio je Ljubić.

Poruke sa HNS-a su poruke snage i jedinstva hrvatskog naroda

Poruke s današnjeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH u Mostaru bit će poruke snage i jedinstva hrvatskog naroda, ali i pružene ruke za europsku BiH i to našim partnerima s kojima želimo graditi vlast – izjavio je hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović uoči početka zasjedanja Sabora.

Dodao je kako će na zasjedanju definirati odnos prema deklaraciji Sabora koja je usvojena na zasjedanju prije dvije godine te će se vrlo jasno naznačiti dinamika oko mnogih pitanja, prvenstveno oko institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH, europskog puta BiH, NATO saveza, te oko ekonomske i socijalne stabilnosti.

– Pokušat ćemo i vrlo jasno progovoriti u vezi s pitanjima branitelja, kako zaštititi njihovo dostojanstvo te kako zaštititi vrijednosti Domovinskog rata – kazao je Čović u izjavi za novinare.

 Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić dodao je kako je današnje zasjedanje prilika da se napravi inventura zadnje deklaracije HNS-a BiH, koja je i dalje aktualna.

– Ovo je prilika da napravimo inventuru ostvarenja ciljeva iz te deklaracije i da još jednom reafirmiramo HNS u ono što on jeste, a to je da je nositelj hrvatske neteritorijalne autonomije u BiH sve dok je ovaj ustavni i administrativni ustroj na snazi – kazao je Ljubić.

 Na 7. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH će se, sukladno izbornim rezultatima s proteklih lokalnih izbora, mijenjati i struktura Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a.

 Sabor je izvještajnog karaktera i u njegovu radu sudjeluje oko 500 izabranih dužnosnika izvršne i zakonodavne vlasti Hrvata u BiH.

 Nakon zasjedanja Sabora, planirano je da se održi zajednička sjednica članova Predsjedništva HNS-a i članova Glavnog vijeća HNS-a vezana za daljni rad i djelovanje krovne institucije Hrvata u BiH.

 Hrvatski narodni sabor BiH je političko predstavničko tijelo bh. Hrvata, kojeg čine hrvatski vijećnici i zastupnici izabrani u općinska vijeća, županijske skupštine, skupštine dvaju entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske, te u Parlamentarnu skupštinu BiH.

 Do sada je održano šest zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), od čega su tri održana u razdoblju 2000./2001. (utemeljenje u Novom Travniku i nakon toga sabori u Tuzli i Mostaru), a tri su održana iza Općih izbora 2010. (2011., 2013., i 2015. – sva tri u Mostaru).

visoko.ba/Fena