Suzavac, sukobi i hapšenja bili su dio svakodnevice na protestima antivaksera i protivnika epidemioloških mjera i u 2021. Od alata u borbi protiv koronavirusa, svijet je imao devet vakcina i različite mjere. No, kad god se nazirala nada da se bliži kraj pandemije, dolazio je novi soj virusa.
Iza nas je još jedna pandemijska godina. Uprkos strogim mjerama karantina, policijskom satu, fizičkoj distanci, zatvaranju granica, kovid propusnicama, maskama i vakcinaciji nema naznaka da ćemo skoro izaći na kraj s kovidom-19. Nove valove i sojeve prestali smo i da brojimo. Sve više zemalja obara rekorde po broju dnevno zaraženih, čemu je doprinio i novi soj omikron.
“Pored delte, imamo drugog neprijatelja – omikron soj. Nazvao bih ovo plimnim valom. Brojevi su zastrašujući – 208.000 zaraženih dnevno. To znači da su više od dvije osobe svake sekunde u toku dana bile pozitivne na koronavirus. Nikada nismo bili u takvoj situaciji”, izjavio je Olivier Veran, ministar zdravstva Francuske.
Omikron se munjevitim brzinom proširio svijetom, samo nekoliko sedmica od otkrića u Južnoj Africi, uprkos brojnim ograničenjima na putovanja, kao i odmah uvedenim restritktivnim mjerama. Pokazao se izuzetno prenosivim, iako još nije potpuno jasno da li je i opasniji.
“Najhitnije sada je istražiti kako, na kojem nivou i koliko omikron može izbjeći imunitet stečen vakcinama”, istakao je Massimo Palmarini, direktor MRC centra za istraživanje virusa Velike Britanije.
Do sada je Svjetska zdravstvena organizacije odobrila devet vakcina protiv koronavirusa za hitnu upotrebu, no tek 57 posto svjetske populacije je vakcinisano jednom dozom. Nedovoljno za stjecanje kolektivnog imuniteta, pa pojava novih sojeva ne iznenađuje.
“2022. je godina u kojoj možemo okončati pandemiju COVID-19. Imamo alate koji mogu ukloniti teški spektar bolesti, smanjiti smrtnost i širenje virusa”, kazala je dr. Maria van Kerkhove, tehnički voditelj SZO za covid-19.
Cilj da do sredine ove godine bude vakcinisano 70 posto svjetske populacije bit će teško dostižan, jer je ogroman jaz u dinamici imunizacije među zemljama. Siromašnije zemlje nemaju vakcina ni za prvu dozu, dok je u bogatijim počela vakcinacija trećom ili četvrtom dozom.
“Programi neselektivne dovakcinacije imaju sve izglede da produže pandemiju, a ne da je zaustave, jer se raspoložive doze usmjeravaju u zemlje s ionako visokom stopom vakcinisanih, dajući tako veću mogućnost virusu da se širi i mutira”, poručio je Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor SZO-a.
Nakon SAD-a, te latinoameričkih zemlja, vakcinaciju djece od 5 do 11 godina, odobrile su i mnoge evropske. A koliko god su glasni i gotovo panični apeli zdravstvenih autoriteta na vakcinaciju i pridržavanje epidemioloških mjera kao jedinog izlaza i pandemije, jednako glasni su i oni koji im se protive.
“Prošlo je skoro dvije godine otkako smo počeli živjeti pod diktaturom, a čini se da će ona trajati vječno. Dolazimo do tačke u kojoj će jedini naš odgovor biti upotreba nasilja”, poručio je Jon, demonstrant iz Barcelone.
Suzavac, sukobi i hapšenja bili su dio svakodnevice tokom godine širom svijeta na protestima teoretičara zavjere o virusi i vakcinaciji, antivaksera te protivnika epidemioloških mjera uvedenih u borbi protiv pandemije.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.