To barem smatra Senad Kapo, dugogodišnji ribolovac i potpredsjednik Udruženja građana “Bistro”. U razgovoru za Klix.ba, Kapo je iznio niz problema sa kojima se ljubitelji ribolova i rijeka susreću iz godine u godinu.
Užasne slike pomora riba i zagađenja su, naravno, i problemi građana BiH uopće, ali njihova nebriga i nemar u skladu sa ignorisanjem nadležnih organa rezultira činjenicom da su ribiči oni rijetki koji zaista brinu o našim najvažnijim rijekama.
“Butila nije dovoljna. To je jasno jer kolektor skuplja 70 posto fekalnih voda što znači da 30 posto i dalje ide u Miljacku. Također, prečistači ne postoje na Palama i Mokrom i ne postoje prečistači u slivu rijeke Željeznice, a velika prijetnja biodiverzitetu su i kanalizacione vode individualnih objekata. Problem su i ilegalni kanalizacioni priključci koji su rezultat ilegalne izgradnje objekata. Opet, ovo su samo pobrojani problemi, a nama treba sistemsko rješenje”, rekao je Kapo čije je udruženje korisnik ribolovnog prava na Bosni u Ilijašu.
“Tamo se uz rijeke grade farme životinja gdje kompletan otpad odlazi u Bosnu, a inspekcija zatvara oči. Mi ih pozovemo, a ne dobijemo informaciju dokle je šta došlo”, objašnjava Kapo.
On se prisjeća da je rijeka Bosna poslije rata bila puna ribe – pastrmke i lipljena koji je pokazatelj čistoće rijeke. Danas je, kaže Kapo, ona baruština u kojoj pastrmka nije ulovljena u toku iznad Rimskog mosta.
“Mi smo 2015. godine radili ribolovnu osnovu, što je glavni dokument kojem prilagođavamo aktivnosti upravljanja vodama i ribljim fondom. Rezultati su pokazali da je onečišćenje izazvalo bakterijske infekcije na ribama. Dalje, u jezeru Modrac smo ustanovili da u mesu ribe postoji tri puta više teških metala nego što je normalno. Ali na tome je priča stala – nikad niko nije napravio detaljniju analizu, svi su nas pobijali kao da smo to lažirali, a niko nije otišao da to provjeri i da vide šta je istina. To je urađeno još 2012. i niko nikada nije provjerio taj nalaz”, kazao je Kapo koji dalje objašnjava kako se zagađenost Modraca i njegovog živog svijeta oslikava na čovjeka.
“Ta riba (u Modracu, op.a.) ne može biti jestiva, a ona se prodaje na pijacama i niko na to ne reaguje! U Bosni još nismo radili analizu mesa ribe, ali se nadam da će se ona desiti uskoro i mislim da će ona pokazati ni ta riba nije jestiva”, upozorava Kapo.
Situaciju u rijeci Bosni ilustruje situacijom koju je primijetio u starom meanderu.
“Tamo postoji zeleni kolektor fekalnih voda. Manje je bakterija u fekalnoj vodi koja izlazi iz kolektora nego bakterija u samom meandru. To je kuga i kolera, što bi rekla jedna veterinarska inspektorica”, rekao je Kapo.
Što se tiče Miljacke, tvrdi Kapo, u njoj postoje ribe, ali i one su sigurno zagađene što će naknadno biti provjereno budućim analizama. Činjenica da uz Miljacku veći dio godine provode ptice kao što su patke a nerijetko i galebovi, govori da bi bolesne ribe mogle utjecati na širi živi svijet.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.