Neizvjesnost zbog embarga EU na rusku naftu koja stiže morskim putem

Na početku sedmice na snagu je stupio embargo Evropske unije na rusku naftu koja stiže morskim putem. Iako je pet članica Unije izuzeto, zabrana bi mogla imati uticaja i na zemlje naše regije s obzirom na to da se prekid dotoka odnosi i na naftovod Janaf. Na snazi je i ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara. Moskva, koju Zapad želi baciti na koljena, najavljuje protumjere. Stručnjaci strahuju od globalnog energetskog haosa, dok je neizvjesnost već prisutna širom svijeta.

Evropska unija stavila je rampu na uvoz ruske nafte koja stiže morskim putem, što je jedna od najsnažnijih sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji od početka invazije na Ukrajinu.

“Želimo smanjiti prihode koje Putin dobija od nafte jer njima finansira svoj barbarski rat i sva zvjerstva koja Rusi čine u Ukrajini”, kazao je komesar EU za evropski Zeleni plan Frans Timmermans.

Istovremeno, zemlje Velike sedmorke, odnosno članice G7, te Australija i Evropska unija uvele su ograničenje cijena nafte koja se prevozi morem od 60 dolara po barelu, što je svojevrstan presedan.

“Moramo se pobrinuti da zemlje u razvoju imaju pristup nekoj ruskoj sirovoj nafti po ograničenim cijenama. Stoga su EU i G7 dogovorili globalno ograničenje cijena ruske nafte. To ograničenje ima tri cilja – jača efekat naših sankcija, dodatno umanjuje prihode Rusiji, te stabilizira globalno tržište”, istakla je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

Iz Moskve upozoravaju – novi potezi Zapada samo će destabilizirati evropsko energetsko tržište, ni gasa ni nafte nema bez tržišnih cijena. Mjere zapada, tvrde, neće uticati na rat u Ukrajini.

“Ekonomija Ruske Federacije raspolaže kapacitetima neophodnim za potpuno ispunjavanje svih potreba i zahtjeva unutar okvira specijalne vojne operacije, i ovakve mjere to neće promijeniti”, tvrdi Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Odlukom Zapada, iz potpuno drugih razloga, nije zadovoljan ni Kijev. Gornja granica cijene trebala je, ocjenjuju, biti dvostruko niža od dogovorene, te da ozbiljna šteta ruskoj privredi neće biti nanasena.

“Teško da bi se takvo ograničenje moglo nazvati ozbiljnom odlukom. To je prilično ugodno za budžet terorističke države. Samo je pitanje vremena prije nego što se budu morali upotrijebiti snažniji alati. Šteta je da će se izgubiti to vrijeme.”

Ruski izvoz nafte važan za cijeli svijet, jer Rusija je treći je najveći proizvođač nafte u svijetu i drugi najveći izvoznik tog energenta. Prošle godine, čak oko polovine izvoza išlo je u Evropu. Nafta povlači i rast cijena gasa i struje. Stoga analitičari upozoravaju da Evropska unija koja pokušava Rusiji zadati bolan udarac, mora paziti da ne kazni samu sebe.

“Prije invazije na Ukrajinu, EU je dobijala oko četvrtinu nafte iz Rusije, tako da je eliminiranje tog uvoza veliki korak za Evropu. Unija je također bila najveće izvozno tržište za Rusiju, i to je ostala sve do sada. I to ima značajne posljedice po trgovinske tokove ruskog izvoza”, navodi analitičar Lauri Myllyvirta.

Ukupan izvoz nafte iz Rusije nije značajno pao od februara i početka invazija na Ukrajinu. U oktobru je, kažu iz Međunarodne agencije za energiju, Rusija izvezla više od 7 miliona barela nafte dnevno, tek 400 hiljada barela dnevno manje nego prije rata.

“Evropska unija je u periodu od 24. februara do 17. novembra uvezla više fosilnog goriva iz Rusije nego što je 10 drugih država, koje su na tom spisku odmah ispod njih, uvezlo zajedno. Da vam dam primjer povezan sa Indijom – uvoz nafte u Evropskoj uniji je oko šest puta veći od uvoza u Indiji”, ističe Subrahmanyam Jaishnar, ministar vanjskih poslova indije.

Rusija će zasigurno osjetiti određene posljedice. Međutim, one će biti djelimično ublažene okretanjem Moskve ka drugim tržištima, zemljama poput Indije i Kine, a one su trenutno najveći pojedinačni kupci ruske sirove nafte.

“Međutim, ključno je koliku količinu će Rusija uspjeti prodati, a to ne zavisi samo od toga da kupci u Aziji nastave kupovati rusku naftu, već i od fizičke mogućnosti dopremanja te nafte”, smatra Chris Weafer, izvršni direktor kompacije Macro-advisory.

“Kina će nastaviti saradnju sa Rusijom na temelju poštovanja i međusobne koristi. Nafta je roba kojom se trguje globalno i od ključnog je značaja za sigurnost globalnog energetskog snabdijevanja”, kaže Mao Ning, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine.

Čak i ako svijet u narednih nekoliko sedmica ne pogode velike nestabilnosti na naftnom tržištu, analitičari upozoravaju na 5. februar kada na snagu stupa novi embargo. Ovaj put na naftne derivate što bi, tvrde, moglo izazvati nestašicu ruskog dizela o kojem je Evropa ovisna i koji se u Evropi koristi svugdje, od automobila, do industrije i grijanja.

“Svakako, platforma koja je postavljena za rusku naftu neizbježno će nas dovesti do rata cijena različitih zemalja proizvođača nafte”, upozorava ekonomista George Xiradakis.

Uprkos brojnim kritikama, ali i rizicima koje nosi, zapadni lidri ističu da su kažnjavanjem Rusije ponovo pokazali, ali i dokazali njihovo snažno jedinstvo.

“Pogledajte kako smo udružili snage da isušimo ruske ratne škrinje uvođenjem globalnog ograničenja na rusku naftu. Dozvolite mi da kažem, da o kraja Hladnog rata, trans-atlanska saradnja nikada nije bila bliža kao u posljednje dvije godine”, dodaje von der Leyen.

“Zašto 30, a ne 60 dolara – znam da se mogu čuti razni komentari. Vidite, taj iznos će osigurati da cijena ruske nafte bude niža. Taj se iznos vremenom može prilagoditi kako bi spriječili Rusiju da profitira. Ovo je, vjerujem da ste toga svjesni, mjera bez presedana i jasno pokazuje snagu jedinstva između Sjedinjenih Država i naših saveznika i partnera”, navodi glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

Međutim, jedinstvo Sjedinjenih Država i Evrope postaje klimavo. Mađarski premijer Viktor Orban traži da se izvrši revizija sankcija protiv Rusije. Time je podržao izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da sukob u Ukrajini na različite načine utiče na EU i SAD, podsjetivši da je EU kupac gasa i nafte, dok su SAD proizvođač, što utiče na kupovnu moć i konkurentnost evropskog društva.

Visoko.ba/federalna.ba