Stanovnici Brčko distrikta BiH moraju imati državljanstvo ili Republike Srpske ili Federacije BiH. Ako ne uzmu entitetsko državljanstvo, ne mogu dobiti ličnu kartu. U slučaju da se predomisle, mogu promijeniti entitetsko državljanstvo, ali samo jedanput i ne mogu istovremeno posjedovati oba.
Samo u Brčkom
Gradonačelnik Brčkog Anto Domić je podsjetio kako je problem “iskrsnuo” 2006. godine kad je donesen novi Izborni zakon BiH prema kojem se umjesto aktivnog primjenjuju pasivni popisi birača, odnosno podaci se preuzimaju iz ličnih karata. Stanovnici Brčko distrikta BiH od tad su obavezni opredijeliti se za jedno od entitetskih državljanstava, iako u konačnoj arbitražnoj odluci za distrikt to nije navedeno.
Oni koji nisu uzeli državljanstvo FBiH ili RS-a ne mogu izaći na opće izbore i glasati za entitetsku i državnu razinu ili za člana Predsjedništva BiH i mogu glasati samo na izborima za lokalnu vlast u distriktu. Brčak Zekerijah Osmić, potpredsjednik Glavnog odbora SDP-a BiH, u vrijeme kad se donosio Zakon o ličnoj karti bio je ministar javnog registra u Vladi Brčko distrikta.
– Taj zakon je propisao da se jedino u Brčko distriktu entitetsko državljanstvo obavezno upisuje u ličnu kartu. U oba entiteta se to državljanstvo dobija po prebivalištu i ono se upisuje samo u matičnu knjigu i ne upisuje se u ličnu kartu – pojasnio je Osmić za naš list. Do tad su Brčaci imali tzv. pravo glasanja za jedan od entiteta i nisu imali entitetsko državljanstvo. Postojala je, kaže, i “zamišljena linija” pa su oni u gradu imali “glasačko pravo” za RS, a oni u okolnim selima za FBiH. To je bio problem za Centralnu izbornu komisiju pa je onda donesen spomenuti zakon.
-Tad su svi građani morali otići na šalter Općine i podnijeti zahtjev za upis u jedno od dva entitetska državljanstva – naglasio je Osmić.
Neki neće iz principa
On sam je uzeo državljanstvo RS-a, no ističe kako i danas imamo veliki broj građana koji ne žele da im se upisuje nikakvo entitetsko državljanstvo u lične karte. Isto je potvrdio i gradonačelnik Domić koji navodi kako veliki broj građana te 2006. nije imao ni aktivnu registraciju, niti entitetsko državljanstvo pa nije mogao ni glasati, a mnogi to još uvijek ne mogu.
– Prije nekoliko godina, Vlada distrikta je tražeći objašnjenje od OHR-a, koji je provodio Arbitražnu odluku za Brčko distrikt, u vezi s tim problemom dobila odgovor da nije načinjena nikakva greška kad je dana obaveza građanima da su dužni opredijeliti se za entitetsko državljanstvo – naglasio je Domić. Osmić kaže kako on više ne radi u javnom registru, ali tvrdi kako i danas imamo više hiljada Brčaka koji, jer ne žele da budu državljani RS-a ili FBiH, uopće nemaju ličnu kartu.
Niko se ne žali Ustavnom sudu
Neki zastupnici u Parlamentu BiH pokretali su polemike oko toga zašto samo građani Brčko distrikta BiH moraju imati upisano entitetsko državljanstvo u ličnim kartama. Najavljivana je i apelacija Ustavnom sudu BiH kako bi se otklonile sve nedoumice i završile političke polemike oko toga jesu li Brčaci dužni identificirati se kao državljani jednog od sva entiteta i zašto se ne mogu izjasniti kao stanovnici jedne posebne lokalne jedinice. Apelacija, koliko je poznato, nikad nije podnesena, a gradonačelnik Brčko distrikta BiH Anto Domić kaže kako drugog rješenja nema i da će se zakon kakav jeste nastaviti primjenjivati.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.