Naučnici kažu da su napravili pomak u istraživanju raka dojke koji bi mogao promijeniti sve nakon što su otkrili kako sačuvati tkivo dojke izvan tijela najmanje sedam dana.
Studija, koju je finansirala dobrotvorna organizacija Prevent Breast Cancer, pokazala je da se tkivo može sačuvati u posebnoj otopini gela, što će pomoći naučnicima da identificiraju najučinkovitije lijekove za pacijente.
Stručnjaci su otkrili da je sačuvano tkivo dojke zadržalo svoju strukturu, tipove stanica i sposobnost da odgovori na niz lijekova na isti način kao normalno tkivo dojke.
Objavljeno u Journal of Mammary Gland Biology and Neoplasia, istraživanje bi moglo potaknuti razvoj novih lijekova za liječenje i prevenciju raka dojke, bez potrebe testiranja na životinjama.
Dr. Hannah Harrison, istraživačica na Univerzitetu u Manchesteru, rekla je da će ovo otkriće pomoći naučnicima da testiraju najprikladnije lijekove na živom tkivu za liječenje i prevenciju raka dojke. „Postoje različite opcije za smanjenje rizika za žene s visokim rizikom od razvoja raka dojke – na primjer, one sa značajnom porodičnom historijom te bolesti ili koje imaju mutacije u genima BRCA (rak dojke).
“Međutim, ne djeluju svi lijekovi na sve žene. Ovaj novi pristup znači da možemo početi utvrđivati koji će lijekovi djelovati na koje žene mjerenjem njihovog utjecaja na živo tkivo. U konačnici, to znači da bi žene mogle uzimati najučinkovitiji lijek za svoj genetski sklop.”
Harrison i njen tim uspjeli su održati tkivo dojke izvan tijela relativno dugo. “Testiranjem različitih formula hidrogela uspjeli smo pronaći rješenje koje čuva tkivo ljudske dojke najmanje sedam dana – a često i duže”, rekla je. „Ovo je prava promjena u istraživanju raka dojke na mnogo načina. Možemo bolje testirati lijekove i za prevenciju i za liječenje raka te možemo ispitati kako faktori poput gustoće grudi – za koju znamo da je faktor rizika za rak dojke – reagiraju na određene hormone ili hemikalije kako bismo vidjeli ima li to utjecaja na razvoj raka .” Naučnici su koristili gel otopinu VitroGel za očuvanje tkiva.
U svom radu, rekli su da je identifikacija novih lijekova bila “otežana nedostatkom dobrih pretkliničkih modela”.
Ono što je do sada bilo dostupno ne može “u potpunosti rekapitulirati složenost ljudskog tkiva, bez ljudskog izvanstaničnog matriksa, strome i imunoloških stanica, za koje se zna da utječu na odgovor na terapiju”, rekli su.
Lester Barr, konsultant hirurga dojke i osnivač Prevent Breast Cancera, rekao je: „Smrtnost od raka dojke smanjuje se u Ujedinjenom Kraljevstvu zahvaljujući poboljšanom pregledu i mogućnostima liječenja, ali učestalost i dalje raste, a rak dojke je najčešće dijagnosticirana vrsta raka u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Stoga je jako važno da razvijemo nove mogućnosti prevencije i smanjenja rizika za žene, posebno za one s visokim rizikom zbog njihove porodične historije ili genetike. „Ovo otkriće znači da će istraživači moći testirati nove lijekove u laboratoriju s daleko većom preciznošću, što bi trebalo značiti manje lijekova koji ne uspijevaju u kliničkim ispitivanjima i u konačnici bolje rezultate za žene pogođene ovom strašnom bolešću.
“To je vrlo uzbudljiv razvoj u istraživanju bez životinja koji nas stavlja u stvarno snažno mjesto u pronalaženju novih lijekova za prevenciju raka dojke.”
U prosjeku, gotovo 56.000 žena godišnje u Ujedinjenom Kraljevstvu dobije dijagnozu raka dojke, navodi Cancer Research UK.
Globalno, rak dojke je drugi najčešći oblik raka koji čini 11,6% novodijagnosticiranih slučajeva raka, iza raka pluća koji čini 12,4% novih slučajeva, podatak je Svjetske zdravstvene organizacije.
Ali stope preživljavanja kod raka dojke znatno su se poboljšale. Žene kojima je rano dijagnosticiran ovaj rak imaju 66% manju vjerojatnost da će umrijeti od te bolesti nego što je to bilo prije 20 godina, rezulzazi su jednog istraživanja Univerziteta u Oxfordu.
Brojke iz Cancer UK pokazuju da 76% pacijenata s rakom dojke preživi 10 ili više godina.
Visoko.co.ba/federalna.ba/The Guardian
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.