“Zombi” virusi koji su proveli do 48.500 godina zamrznuti u zemlji mogli bi se ponovno probuditi kako se permafrost (vječni led) otapa zbog klimatskih promjena, upozoravaju naučnici.
Osjetno više temperature na Arktiku već otapaju permafrost regije, trajno smrznuti sloj ispod Zemljine površine.
Istraživači sada pokušavaju procijeniti koliki bi rizik bakterije i virusi zarobljeni unutra mogli predstavljati za ljude – i pažljivo oživljavaju neke od njih u tom procesu.
“Srećom, možemo se razumno nadati da bi se epidemija uzrokovana oživljenom pretpovijesnom patogenom bakterijom mogla brzo kontrolirati modernim antibioticima koji su nam na raspolaganju […] iako se čini da bakterije koje nose gene otpornosti na antibiotike iznenađujuće prevladavaju u permafrostu,” napisali su autori studije objavljene u februaru u časopisu Viruses.
Upozorava se da bi “situacija bila mnogo katastrofalnija u slučaju biljnih, životinjskih ili ljudskih bolesti uzrokovanih oživljavanjem drevnog nepoznatog virusa” za koje ne bi bilo odmah dostupnog specifičnog liječenja ili vakcine.
Otapanje permafrosta u Sibiru već je povezano s izbijanjem antraksa kod sobova, budući da su iznimno vruća ljeta tamo uzrokovala ponovno izbijanje drevnih spora antraksa iz životinjskih grobova.
U ovoj najnovijoj studiji, francuski istraživač Jean-Michel Claverie i njegov tim saopćili su da su uspjeli izolirati i oživjeti nekoliko drevnih virusa iz permafrosta, uključujući soj divovskog virusa (Pithovirus) pronađen u 27.000 godina starom uzorku permafrosta koji sadrži puno od mamutove vune.
Većina izolata virusa bili su iz obitelji Pandoraviridae, obitelji dvolančanih DNA virusa koji inficiraju amebe, vrlo male, jednostavne organizme sačinjene od samo jedne ćelije.
“Ova studija potvrđuje sposobnost velikih DNK virusa koji inficiraju Acanthamoeba da ostanu zarazni nakon više od 48.500 godina provedenih u dubokom permafrostu”, napisali su autori.
Radi sigurnosti, Claverie i njegov tim usredotočili su se na oživljavanje prethistorijskih virusa koji ciljaju na jednostanične amebe, a ne na životinje ili ljude.
Drugi naučnici u Rusiji trenutno traže “paleoviruse” izravno iz ostataka mamuta, vunastog nosoroga ili prahistorijskih konja sačuvanih u permafrostu.
“Bez potrebe da se upuštamo u tako riskantan projekt, vjerujemo da se naši rezultati s virusima koji zaraze Acanthamoebom mogu ekstrapolirati na mnoge druge DNK viruse koji mogu zaraziti ljude ili životinje”, napisali su Claverie i njegov tim.
Studija pokazuje da klimatske promjene pogoršavaju više od 200 bolesti i slabe naš imunološki sistem. Upozorili su da je vjerovatno da će se još nepoznati virusi osloboditi kako se permafrost bude otapao.
“Koliko dugo ti virusi mogu ostati zarazni nakon što budu izloženi vanjskim uvjetima (UV svjetlost, kisik, toplina) i kolika je vjerovatnost da će u tom intervalu naići na odgovarajućeg domaćina i zaraziti ga, još je nemoguće procijeniti, ali rizik će se sigurno povećati u kontekstu globalnog zatopljenja, u kojem će se otapanje permafrosta nastaviti ubrzavati, a sve više ljudi će naseliti Arktik u svjetlu industrijskih pothvata”, kazali su naučnici.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.