Nadalje, s devet drugih simulacija je utvrđeno da bi se to moglo dogoditi u periodu u narednih od tri do šest godina, ali je riječ o simulacijama za koje je manje izgledno da će se obistiniti.
Naučnici, čija je studija objavljena u magazinu Nature Communications, objavili su da je neizbježan dan kada će Arktik ostati bez leda i da je to promjena koja će biti trajna, bez obzira na napor ljudi da smanje svoje emisije stakleničkih plinova.
Šta će značiti Arktik bez leda
Arktički okean pokriva ogromnu površinu – više od 16 miliona kilometara kvadratnih – i hiljadama godina na njemu se događaju različiti prirodni procesi. Jedan od njih je smrzavanje morske vode tokom zime, čime se formira gusta ledena kapa. Vrhunac ovog sezonskog procesa je u martu, a nakon čega počinje topljenje leda, koje traje do septembra.
Ovaj proces je u posljednjih nekoliko decenija dramatično manje rasprostranjen. Naime, led se od 1978. svake decenije smanjuje za više od 12 posto, što je 80.000 kilometara kvadratnih godišnje – površina jednaka površini Austrije ili Češke.
Naučnici smatraju da će Arktik bez leda ostati onda kada ledena površina bude manja od milion kilometara kvadratnih, čime će se dogoditi klimatska prekretnica.
Međunarodni tim istraživača, među kojima su Alexandra Jahn s Univerziteta Colorado Boulder i Celine Heuze s Univerziteta Geteborg, koristio je više od 300 računarskih modela kako bi predvidjeli kada će se dogoditi dan bez leda. Tom prilikom su utvrdili da će se to dogoditi dosta ranije nego što se prvobitno mislilo.
Kada Arktik ostane bez leda, to bi moglo utjecati na krhki ekosistem najsjevernijeg mora, što se odnosi od polarnog medvjeda do ključnog životinjskog plantkona.
Šta će gubitak arktičkog leda značiti za ljude
Gubitak arktičkog leda neće za ljude značiti samo vizuelnu promjenu – da će jedno more trajno postati plavo. Jahn je ukazala da prvi dan bez leda neće dramatično promijeniti stvari.
“No, to će pokazati da smo iz temelja promijenili jednu od ključnih prirodnih karakteristika Arktičkog okeana”, dodaje.
Sunce tokom ljeta nikada ne zalazi na Arktiku. S obzirom na to, bez leda koji reflektira sunčevu svjetlost u svemir, okean će apsorbirati i distribuirati značajnu količinu toplote oko Zemlje. Time će se stvoriti mogućnost za dodatno uništavanje planete.
Naime, kompanije bi na ovom području mogle loviti ribu i provoditi aktivnosti za eksploataciju minerala koji su im do tada bili nepristupačni. Osim toga, spomenuti dio svijeta bi mogao postati nova trasa teretnih brodova.
Zagrijavanje bi moglo dovesti i do ekstremnijih vremenskih prilika. Dijelovi Arktika su u martu 2022. godine bili topliji za 10 stepeni celzijusovih od prosjeka, što je uzrokovalo skoro topljenje područja oko Sjevernog pola. Ipak, naučnici smatraju da postoji mogućnost da se uspori topljenje arktičkog leda, a jedan od njih je smanjenje emisije stakleničkih plinova, piše Euronews.
Visoko.co.ba/Klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.