Antikiterski mehanizam, koji su 1901. godine pronašli spužvari kod grčkog otoka Antikitera, nastao je prije oko 2.200 godina. Uređaj koji sadrži bronzane zupčanike ponekad se naziva najstarijim kompjuterom na svijetu.
Jedan dio mehanizma, poznat kao “kalendarski prsten”, korišten je za praćenje dana u godini, s jednom rupom po danu. Iako se o prstenu zna već neko vrijeme, samo je djelomično sačuvan, pa nije jasno koliko je dana trebalo pratiti.
Godine 2020. tim predvođen neovisnim istraživačem Chrisom Budiselicom upotrijebio je nove rendgenske slike uređaja, u kombinaciji s mjerenjima i matematičkom analizom, kako bi utvrdio da mehanizam vjerojatno ne pokriva cijelu solarnu kalendarsku godinu, već 354 dana, kao što bi koristiti u lunarnom kalendaru.
Drugi rad u časopisu The Horological Journal pronašao je sličan rezultat. Tim sa Univerziteta u Glasgowu upotrijebio je statističke tehnike razvijene za Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory za otkrivanje gravitacijskih valova u prostor-vremenu koje stvaraju sudari masivnih nebeskih objekata kao što su crne rupe. Ove su statističke metode dovoljno osjetljive da otkriju slabe signale iz potencijalno vrlo bučne pozadine.
Kada su istraživači uvježbali moćnu statističku tehniku na mehanizmu s Antikitere, mogli su koristiti položaj poznatih rupa, kao i vjerovatni način na koji se fragmenti mehanizma uklapaju zajedno, kako bi zaključili broj i položaj izgubljenih rupa. Na kraju su utvrdili da je mehanizam vjerovatno imao 354 ili 355 rupa. To je značilo da je vjerojatno slijedio 354-dnevni lunarni kalendar koji se koristio u Grčkoj u to vrijeme, a ne 365-dnevni kalendar koji su koristili stari Egipćani.
Smatralo se da je možda koristio egipatski solarni kalendar od 365 jer je tačniji od lunarnog kalendara od 354 dana.
“Rezultati tima iz Glasgowa pružaju nove dokaze da je jedna od komponenti mehanizma s Antikitere najvjerovatnije korištena za praćenje grčke lunarne godine”, rekli su istraživači u izjavi.
Tim je bio impresioniran pažnjom koju su kreatori uređaja posvetili detaljima.
“Preciznost pozicioniranja rupa zahtijevala bi vrlo precizne tehnike mjerenja i nevjerojatno mirnu ruku za njihovo bušenje”, rekao je u izjavi koautor studije Graham Woan, profesor astrofizike na Univerziteta u Glasgowu. “To je uredna simetrija da smo prilagodili tehnike koje koristimo za proučavanje današnjeg svemira kako bismo razumjeli više o mehanizmu koji je pomogao ljudima da prate nebesa prije gotovo dva tisućljeća.”
Andrew Thoeni, koautor rada iz 2020., pohvalio je novo istraživanje. “Jako smo sretni što više naučnika sada prihvaća i potvrđuje naša otkrića”, rekao je Thoeni za Live Science u e-poruci.
Diomidis Spinellis, profesor softverskog inženjerstva na Univerzitetu ekonomije i poslovanja u Ateni koji je istraživao mehanizam, ali nije bio uključen ni u jedan rad, također je bio impresioniran novim radom.
“Mehanizam Antikithera je dar koji se nastavlja davati. Unatoč ozbiljnoj koroziji i mnogim elementima koji nedostaju, primjena sve sofisticiranijih tehnologija i inovativne međudisciplinarne analize nastavlja pružati impresivne uvide u ovaj izvanredan artefakt”, kazao je Spinellis.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.