Naš napredak trenutno ne ovisi o reformama, nego o geopolitičkim odnosima

Srijeda u BiH u znaku je posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. Istovremeno, poruke ohrabrenja, ali i upozorenja.

Novca ima, ali samo ako provedemo reforme. 14 je proriteta i to ostaje. Vladavina prava ključna. A upravo tu smo – zapeli. Ima li nade da se reformski proces otkoči, ima li vremena i volje, može li obećani novac biti dovoljan motiv. Za 7 dana bit će nam uručen Izvještaj o napretku. Kakav će biti i jesmo li napredovali i učinili dovoljno da koncem godine otvorimo pregovore o pridruživanju?

Ovim povodom gosti emisije Rezime bili su Haris Ćutahija, direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH i novinar Željko Raljić.

„Indirektno imamo poruku da nas EU vidi kao nekad sasvim sigurnu članicu, imamo i nove fondove, novac, koji trebamo da iskoristimo. Moramo da nastavimo sa procesom reformi, ali to nije nešto što BiH u ovom momentu očekuje. Više očekujemo od otvaranja pregovora što bi napravilo izuzetnu razliku u odnosu na ovo dosad“, kazao je Ćutahija.

Raljić ističe da ne dijeli optimizam predsjednice Evropske komisije, kazavši da nije neko ko je oduševljen potezima EU, jer ‘da su htjeli mogli su da učine mnogo više.’

„Moj stav je da se EU prema BiH i njenim građanima odnosi kao prema maloumnima. Ona je izrazila zadovoljstvo činjenicom da je formirana vlast u BiH nakon izbora, što je samo po sebi smiješno. Mi smo kandidatski status dobili zahvaljujući ratu u Ukrajini, a možda nam i pregovore otvore zahvaljujući ratu u Palestini i Izraelu. To je ono što je porazno, a ništa nisu učinili da pomognu u sređivanju stanja u BiH“, kategoričan je Raljić.

Raljić dodaje da sama EU ima probleme sa svojom birokratijom.

„Treba da dođe neko veliko zlo, da bismo mi napravili jedan korak. Oni su krivci za postojeće stanje, a imali su mehanizme da reaguju. Njima ne odgovora da BiH bude zemlja u kojoj postoji vladavina prava. Njima odgovora da ovdje bude haos, treba im bjelačka radna snaga“, ocijenio je on.

Na pitanje je li ostvaren napredak ka EU, Ćutahija odgovara:

„Trebamo se vratiti na mišljenje EK, kada je BiH aplicirala za članstvo, to mišljenje je sadržalo ovih 14 ključnih prioriteta. Kada smo mi humanitarno dobili kandidatski status prošle godine, to je ostalo nezapaženo, ti kriteriji su jako pooštreni. Tamo se navodi da će se sa BiH otvoriti pregovori nakon pune implementacije svih 14 ključnih prioriteta. Da se izrazim narodski – mi nismo ni dokle sa 14 prioriteta. Jako malo je stvari ispunjeno, ali bilo je značajnih pomaka. Kandidatski status je bio jedna geopolitička odluka EU-a zbog sukoba u Ukrajini. Ta odluka njih nije koštala ništa, BiH nije dobila nikakve nove fondove. Ako EU donese odluku da otvori pregovore sa nama, to će opet biti geopolitička odluka, jer nema šanse da do kraja godine ili u iduće tri godine ispunimo svih 14 prioriteta. Ona će biti puno značajnija jer će ovaj put EU nešto koštati“, naglasio je Ćutahija.

Nažalost, naš napredak ne ovisi o reformskim procesima, nego u ovom trenutku isključivo o geopolitičkim odnosima u svijetu, kaže Ćutahija.

„Najljepše bi bilo da smo mi uzeli tih 14 prioriteta i da ih nismo stavili da budu predmetom dnevne politike i pregovaranja o svakoj sitnici i da smo ih ispunili. Imali bismo otvorene pregovore. Mi se sada borimo da EK predloži otvaranje pregovora, a to zna potrajati. Vidjeli smo šta se dešavalo Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. To je jedan drugi set problema, morat ćemo riješiti pitanje granice sa Hrvatskom. Sama preporuka će biti značajan iskorak. Morat ćemo pokazati da smo je zaslužili“, naveo je.

Raljić naglašava kako naši političari iskreno ne žele reforme.

„Imamo suprotne tendencije, kriminalizacija klevete u RS, imamo najavu donošenja zakona o medijima, rigorozne mjere kroz zakon o registru NVO, takvim zakonima mi ne idemo ka EU. S ovakvim političarima mi ne možemo naprijed. Mi za EU ostajemo siva zona. EU je mogla mnogo više“, pojasnio je Raljić.

Ćutahija kaže da će BiH biti primljena u EU tek kad ispuni sve uslove i to je, kako navodi, nešto što nama odgovara.

„Da bismo gradili državu moramo pratiti neki recept. Nama treba i štap i mrkva da bismo pravili neke iskorake. Novac nije mrkva koja je namijenjena političarima, nego građanima. Građani BiH jako dugo vremena nisu vidjeli ništa konkretno od toga da se BiH približava EU. To EU na kraju krajeva zna. Oni moraju naći način da i građani vrše pritisak na svoje predstavnike u političkom životu“, smatra Ćutahija.

Ćutahija je za kraj poručio da u slučaju da BiH ubrzo ne otvori pregovore, postoji rizik da se proces evropskih integracija zaboravi.

„Jer ako mi imamo neki proces gdje mi provodimo neke reforme, od tih reformi ne vidimo nikakav rezultat, imamo taj nedostižni cilj, ova zemlja će prosto ostati ovdje gdje jeste“.

Visoko.ba/federalna.ba