PreporukaNaredne sedmice počinje znanstveno istraživanje pećine Mokra Megara kod Maglaja

Naredne sedmice počinje znanstveno istraživanje pećine Mokra Megara kod Maglaja

Pećina Mokra Megara na planini Ozren, koja se nalazi na entitetskoj liniji između Općina Maglaj i Grada Doboja, trebala bi postati prvo zaštićeno područje prirode i po međunarodnim standardima, istakao je u izjavi za Fenu Davor Šupuković, tajnik Udruženja građana Fojničani iz Maglaja.

To će udruženje sa svojim međunarodnim i domaćim partnerima, u periodu od 17. do 21. augusta, biti domaćin znanstvenoistraživačkog kampa koji će okupiti speleologe i speleobiologe iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona.

– Puno je motiva i razloga da se istraži pećina. Radimo na tome da ovaj objekat bude prvo zaštićeno područje po međunarodnim standardima, a kamp je također jedan od koraka prema tom našem cilju.

Svi će učesnici volonterski odraditi ovo istraživanje, tokom kojeg očekujemo da prikupe vrlo važne informacije. Već je od ranije poznato kako je ova pećina stanište endemske vrste kukca “Maglajskog golemaša“ (Duvalius maglajensis), koji se nalazi na Crvenoj listi faune Federacije BiH – napominje Šupuković.

Prema odluci Općinskog vijeća Maglaj od kraja marta ove godine, napominje Šupuković, pokrenut je postupak zaštite te pećine, a po Prostornom planu Republike Srpske za cijelu planinu Ozren planirana je zaštita u rangu nacionalnog parka.

– Svi znaju za Mokru Megaru, koja je i u bivšoj Jugoslaviji bila prepoznata kao prirodna vrijednost te je 1965. godine proglašena geomorfološkim spomenikom prirode. Međutim, po zakonskim propisima FBiH, sada je potrebno uraditi reviziju tog objekta te bi trebala postati i prvi objekat koji će biti revidiran u FBiH.

To je posao koji je trebao voditi Zavod za zaštitu prirode FBiH, ali, nažalost, on nikada nije osnovan. Republika Srpska ima Zavod za zaštitu prirodnog i kulturnog naslijeđa te oni rade elaborate. Nažalost, samo je 1,5 posto područja Zeničko-dobojskog kantona, a tri posto BiH, do sada proglašeno zaštićenim područjem. BiH se obavezala da će zaštititi 17 posto svog područja – ističe Šupuković.

Angažmanom pripadnika Oružanih snaga BiH ulaz u pećinu je prošle godine deminiran i ponovo je postala dostupna posjetiocima.

– Pećina je deminirana na našu inicijativu, a već vidimo ogroman broj ljudi koji je posjećuju, što nam je jako drago. Pokazalo se da pećina ima potencijal u turističkom i istraživačkom smislu te da Maglaj i Doboj imaju veliku šansu da se dodatno povežu.

Kako bismo nakon deminiranja olakšali pristup pećini, uradili smo stazu, mali park te ćupriju – napominje Šupuković.

Misija OSCE-a u BiH, napominje, bila je osigurala i novac za deminiranje pećine, ali se na javni poziv Općine Maglaj tada niko nije bio javio.

– Mi smo se nakon toga obratili Ministarstvu odbrane BiH, koje nam je pozitivno odgovorilo te su deminirali ulaz u pećinu. Zauzvrat im je OSCE donirao nešto opreme za deminiranje, a skela koja se koristila za deminiranje ostala je i omogućava lakši ulaz u pećinu – kaže Šupuković.

Podršku u postupku deminiranja pećine dali su i Općina Maglaj te Centar za promociju civilnog društva iz Švedske. Sam kamp, napominje Šupuković, bit će smješten u neposrednoj blizini entitetske linije, odnosno u bazi Paraglajding kluba ParaGhost, koja se nalazi u naselju Okolišta u entitetu Republika Srpska. Tokom dana će se istraživati pećinski kompleks, koji je na području FBiH.

Realizatori kampa, osim Udruženja građana Fojničani Maglaj, još su i Misija OSCE-a u BiH, zatim Sportski i naučno-istraživački klub „Atom“ Zavidovići te Planinarsko društvo „Vis“ Žepče. Financijsku podršku pružili su WWF-a Adria i Telemach fondacija.

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/federalna.ba/Fena


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE