Stanje u službama hitne pomoći u Republici Srpskoj je nezadovoljavajuće. Razloga je više: manjak osoblja, manjak finansijske podrške i naravno politika donošenja strateških ciljeva koji će stajati iza nas, a naše je da radimo – ocijenila je danas Nada Banjac, predsjednik Udruđenja doktora urgentne medicine RS.
Ona je ovo rekla u Banjoj Luci prije početka sastanka direktora domova zdravlja, šefova službi za hitnu medicinsku pomoć i koordinatorima za zdravlja u okviru projekta “Doprinos organizaciji civilnog društva, strateškom planiranju zdravstvene zaštite u BiH u skladu sa EU standardima”, u organizaciji Instituta za populaciju i razvoj.
– Što bolja hitna medicinska pomoć, to bolje i zadovoljnije civilno društvo. Svaka edukacija na tom putu će donijeti bolji rezultat – rekla je Banjac.
Na novinarsko pitanje u kojoj mjeri su službe hitne pomoći u RS usklađene sa evropskim standardima i šta nedostaje, ona je navela da Udruženje doktora urgentne medicine koje postoji 23 godine, ima stalne simpozijume na kojima o tome raspravlja i predlaže kako da unaprijede vlastitu struku.
– Mislim da je stanje nezadovoljavajuće. Razloga je više: manjak osoblja, manjak finansijske podrške i naravno politika donošenja tih strateških ciljeva koji će stajati iza nas, a naše je da radimo – objasnila je ona.
Po njenim riječima, u RS ima 49 specijalista urgentne medicine, 10 specijalizanata urgentne medicine, a ostalo su ljekari koji rade u hitnim službama.
– Nama uvijek nedostaje osoblja, posebno za teren. Postoje standardi EU o broju doktora na određen broj stanovnika, ali mi ih ne možemo precrtavati u našu situaciju. Naše ministarstvo i Fond zdravstvenog osiguranja određuju taj broj, u skladu sa finansijskim mogućnostima – rekla je ona.
Banjac je dodala da su sa manjkom doktora uregentne medicine najviše pogođena manja mjesta u RS.
Emina Osmanagić, direktorica Instituta za populaciju i razvoj, izjavila je da je cilj današnjeg skupa promocija evropskog projekta koji implementira ovaj institut, a tiče se razvoja civilnog sektora koji pomaže unapređenju zdravstvene zaštite i hitne medicinske pomoći.
– Danas smo okupili direktore domova zdravlja i nadležne iz pet opština i gradova u RS: Banje Luke, Bijeljine, Rudog, Istočnog Sarajeva i Foče. Razgovaraćemo o tome kako na najbolji način unaprijediti hitnu medicinsku pomoć – objasnila je ona.
Osmanagić je dodala da će Institut za populaciju i razvoj osigurati određene edukacije za zdravstvene timove.
– Bilo bi poželjno uključiti i zdravstvene radnike iz domova zdravlja koji treba da obnove znanje i da osiguraju svoju zdravstvenu uslugu kada je u pitanju hitnost – navela je ona uz konstataciju da hitna medicinska usluga stalno napreduje u cijelom svijetu.
Dragica Vukosavljević, viši saradnik za zdravstvene tehnologije u Ministarstvu zdravlja RS, naglasila je da je poželjno da timovi za hitne intervencije, odnosno službe hitne pomoći, vatrogasci i policija imaju zajedničke obuke i realizaciju nekih scenarija mogućih incidenata.
– Bilo da su to scenariji saobraćajnih nezgoda, elementarnih nepogoda ili nekih incidenata s obzirom na ovo što se dešava u svijetu – zaključila je Vukosavljević.
Fena / Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.