Predstavljamo neke od najvećih svjetskih misterija koje intrigiraju javnost, ali koje niko nikada nije uspio dokučiti i riješiti.
12. Moai statue s Uskršnjeg otoka
Misterija Uskršnjeg otoka i Moai statue nešto je čega je većina nas barem maglovito svjesna upoznata, no činjenica da tamo ima još toliko opravdanih pitanja na koja nema odgovara je sama po sebi nevjerovatna.
Na Uskrs 1772. godine nizozemski istraživač nabasao je na nešto čudno. Prvobitno je bio u misiji otkrivanja hipotetske kopnene mase naziva Terra Australis, za koju se smatralo da postoji jer je u ono vrijeme vladalo mišljenje da bi sjeverna i južna hemisfera trebale biti u ravnoteži. Umjesto toga otkrio je otok na jugoistoku Tihog oceana, kojeg će kasnije nazvati Uskršnji otok, prema datumu kojeg je pronađen.
Istovremeno je bio iznenađen kad je otkrio da je otok naseljen, te je prijavio broj lokalnog stanovništva koji se kretao od 2 000 do 3 000 stanovnika. To je zaista iznenađujuće, jer otok je zaista različit od svega što se dosad vidjelo. Smješten je 1 900 kilometara od najbližeg kopna i otprilike 3 500 kilometara od obale Čilea.
Usprkos ogromnoj usamljenosti, narod Rapa Nui, koji Uskršnji otok naziva domom, uspio je isklesati i prenijeti nevjerovatnih 887 statua, od kojih su neke visoke i do 10 metara i teže do 82 tone. Za transport im je trebalo otprilike 17 kilometara za svaku statuu. Sve to dogodilo se prije otprilike 700 godina. Ono što nam je danas najzanimljivije i najmisterioznije jest upravo taj transport. Kako su Rapa Nui prenijeli te statue?
Razne teorije predlažu užad, saonice, koturaljke, izravnane staze, pa čak i to da su ljudi polako gurali naprijed-nazad do njezine destinacije. Naučnici su pokušali rekreirati metode koje su se možda koristile, ali većina je završila ili oštećivanjem statua ili bi bilo potrebno stotinu ljudi da dnevno naprave 0,08 kilometara dnevno. Zaista ne znamo kako su to uspjeli. No, bez obzira na način na koji su pomicali Moai statue, sigurno su morali biti nevjerojatno strpljivi, kreativni i organizovani.
11. Blago Konfederacije
1865. je godina i Američki građanski rat približavao se kraju. Dok je vojska Unije marširala krajnjim putem pobjede, sekretar Konfederacije koji je bio odgovoran za blago, George Trenholm, po posljednji je put htio sačuvati južnjačko blago – likvidirao ga je. Iako je značajna količina zlata, srebra i dragulja povedena s predsjednikom Jeffersonom Davisom i njegovim ljudima kad su napustili Richmond, kad su uhvaćeni, blagu nije bilo ni traga (osim nekoliko novčanica Konfederacije). Najnevjerovatniji dio je nestanak 4 tone meksičkih srebrnih dolara koji su jednostavno nestali.
Deseci teorija pletu se oko ovog događaja kako bi objasnile gdje je nestalo blago. Jedna od teorija kaže da su plantažeri podijelili blago između sebe i potom ga zakopali, čekajući dan kad će se Jug ponovo uzdići. Mnogi vjeruju da je srebro pokopano u Danvillu u Virginiji. Drugi čak tvrde da je blago povjereno tajnom društvu „Vitezova zlatnog kruga”, kako bi mogli finansirati drugi građanski rat u budućnosti. No, istina je da je stvarna sudbina blaga Konfederacije – nepoznata.
10. Göbekli Tepe
S vremena na vrijeme dogodi se otkriće koje nas tjera da ponovo promislimo o svemu što znamo o čovječanstvu i kako smo uspjeli doći ovdje gdje jesmo. Göbekli Tepe u Turskoj je zasigurno jedno od takvih otkrića. Nalazište locirano na planinskom prelazu sastoji se od 200 stubova, otprilike 3 metara visokih i 20 tona teških, složenih u otprilike 20 krugova. Mnogi stubovi imaju ugravirane životinje predatore.
Ništa od ovog ne bi bilo iznenađenje da je to napravljeno, recimo 2 000 pr. Kr., ali Göbekli Tepe je sagrađen prije više od 13 ooo godina, što ga čini starijim od Stonehengea za više od 8 000 godina. Postojanje ovog nalazišta potpuno zbunjuje sva konvencionalna gledišta na uspon civilizacije. Ideja religioznog spomenika koji su izgradili lovci-sakupljači ne slaže se ni sa znanjem o lovcima-sakupljačima, ni sa znanjem religijskih spomenika. Prije otkrića nalazišta, vjerovali smo da ljudi tog vremena nisu imali kompleksan sistem simbola, društvene hijerarhije i podjelu rada – tri važne stavke za izgradnju 89-metarskog masivnog hrama.
Službena religija pojavljivala se jedino nakon što je agrikultura proizvela takve društvene relacije (ili se barem tako smatralo). Međutim, pronalaskom Göbekli Tepe sugeriše se da je doba izgradnje hramova očito dalje u prošlosti ili je možda bilo potrebno izgraditi sveto mjesto na kojem su u počecima lovci-sakupljači organizovali radnu snagu, kako bi se smjestili na jednom mjestu, blizu stabilnih izvora hrane, te bi se s vremenom počeli baviti agrikulturom.
No, postojanje ovog nalazišta daje mnogo više pitanje nego odgovora. Kako je nomadskom čovjeku iz neolita uspjelo organizovati radnu snagu potrebnu za završetak ovog spomenika? Zašto je sagrađen? Zašto je stariji od drugih sličnih struktura i to hiljadama godina? Iskapanja su u Göbekli Tepe počela 1996. godine, te je većina nalazišta još uvijek pod zemljom, no zasad će još uvijek neka pitanja ostati neodgovorena.
9. Morski ljudi
Tokom kasnog bronzanog doba civilizacije su napredovale impresivnom brzinom na Egejskom moru i na istočnom dijelu Mediterana. Kraljevstva su nastajala, red je uspostavljena tehnologija napredna. Mikenci i Minonci su zauzeli važna mjesta u Grčkoj i Kreti, a Hetiti su dominirali današnjom Turskom. Kanaanci su kontrolirali dio zemlje koji će postati sveto mjesto – Izrael, Libanon i Jordan. No, oko 1 200 pr. Kr. sve će se to promijeniti.
Za vrijeme jedne jedine generacije, sve će te civilizacije biti gotovo izbrisane s mape, a ono što je ostalo unazadilo se hiljadama godina, gubitkom vještine pisanja, navijanja sata i sofisticiranost svoje umjetnosti, arhitekture i lončarstva.
Taj događaj dio je kolapsa bronzanog doba i još je uvijek jedna od najvećih crnih tačaka u materijalima historije. Jedan od uzroka tog bizarnog kolapsa bili su i misteriozni Morski ljudi – tehnološki inferiorni, nesvrstani strašni ratnici koji su otimali zemlju.
Problem je u tome što historičari imaju vrlo malo ideja odakle su ti ratnici došli ili što se dogodilo s njima nakon što su osvojili Egipat. Također je nejasno kako su Morski ljudi uspjeli pobijediti civilizacije s mnogo naprednijim oružjem.
No, bez solidnih zapisa iz tog vremena i sa samo nekoliko nepotpunih detalja o porijeklu ovih čudnih napadača, možda nikad nećemo znati ko su oni zaista bili.
8. Antikitera mehanizam
Antikitera mehanizam je nevjerojatno intrigantan analogin računar pronađen u olupini broda blizu Grčke 1900. godine. Uređaj se koristio za određivanje položaja nebeskih tijela uz pomoć nevjerovatno kompleksnog sistema bronzanih zupčanika. Antikitera bi sama po sebi bila impresivna, ali najnevjerojatniji dio mehanizma je vrijeme u kojem je kreirana. 100 godina prije nove ere, te više od 1 000 godina prije ičega što bi moglo makar izbliza biti na tom nivou tehnološke kompleksnosti i vještine rada. Također, Antikitera je nastala prije modernog razumijevanja astronomije i fizike. Antikitera je napravljena 1 600 godina prije Galileova rođenja i 1 700 godina prije Newtonova rođenja.
Racionalno je objašnjenje da je uređaj koristio teorije o kretanju nebeskih tijela u to vrijeme, i da ga je izradio jedan iznimno vješt zanatlija. No, bez obzira koliko odgovora ponudili, Atikitera daje još više pitanja.
7. Jama s blagom na Oak Islandu
Kroz historiju, nikad se nismo previše bavili pričama o zakopanom blagu, tajnim uputama i zamkama. No, jedna od najdugotrajnijih misterija vezanih za blago dolazi s malenoga otočića blizu obale Nove Škotske u istočnoj Kanadi.
Oak Island je dom takozvanoj „Jami s blagom”, nevjerovatno dubokoj jami s nevjerovatno razrađenom konstrukcijom, otkrivenoj 1795. godine.
Dva stoljeća iskopavanja još nisu otkrila nikakvo blago, no ono što je otkriveno je zaista fascinantno. Ispod površine jame su naslage drvenih platformi, a još dublje i mehanizmi navodnjavanja i odvodnjavanja, formirani od podzemnih kanala koji vode do vode.
Prvi put kad je netko pokušao kopati dovoljno duboko, cijela je jama odmah potopljena i, u skladu s mehanizmom, voda će nadirati jednakom brzinom kojom ju izbacujete. Na dubini od 30 metara pronađen je ugraviran, kodiran kamen na kojem je pisalo: „Pet metara niže, dva milijuna funti”.
U potrazi za bilo čim što otok sakriva, jama s blagom privukla je pažnju stotine istraživačkih grupa, poput predsjednika Roosvelta koji kao mladić proveo ljeto tražeći blago. Zaista je to jedna historijska zagonetka jer nemamo nikakav podatak niti naznaku ko je tu jamu iskopao, i moramo se upitati hoćemo li ikada saznati.
Nastavak uskoro…
(geek.hr)
