Najvažnije odluke o Visokom donose ljudi sa upitnim legitimitetom

Znate li kako se u izbornom sistemu kakav trenutno vlada u Bosni i Hercegovini crpi legitimitet? Ne znamo tačno ni mi, iako smo se zaista potrudili da ga saznamo. Nesporno je napomenuti da imaju legalitet i to je dovoljno. Međutim, o legitimitetu se itekako da govoriti.

Pokušat ćemo pojasniti. Na Lokalnim izborima 2016.godine je pravo glasa imalo 34.237 građana Visokog. Za tadašnje Općinsko, a današnje Gradsko vijeće je glasačke listiće upotrijebilo 22.448 građana. Njih 365 je u kutije ubacilo prazne listiće, što je neki znak. Važećih listića je bilo 20.887.

Najviše glasova je dobila Nezavisna lista 6.101 ili 29,21%; SDA je osvojila 5.805 glasova ili 25,6%; A-SDA 2.594 ili 12,42%; SBB 1.807 ili 8,65%; SDP 1.744 ili 8,35%; BPS 1.127 ili 5,4%; Naša stranka 875 ili 4,19% i DF 634 ili 3,04%. Stranska penzionera i SBiH nisu prešle izborni prag od 3%.

Mi ćemo se posvetiti sadašnjem izgledu Gradskog vijeća i ljudima koji donose odluke sa punim legalitetom, ali upitnim legitimitetom i to ćemo pokušati objasniti. Naprosto, neki ljudi su prepustili svoje mjesto osvojeno na Lokalnim izborima 2016.i preuzeli nove funkcije, a svoja mjesta prepustili „nasljednicima“.

Vrlo je bitno pronaći način i taktiku stranaka iz kojih neki od njih crpe „legitimitet“ koji to (ni)je u onakvom omjeru kakvim ih se predstavlja u retoričkim nastupima vještih govornika. Ali nije do takvih govornika, nego do nevještih slušalaca, koji uzimaju zdravo za gotovo ono što im bilo kakav govornik kaže. Pa je tako Nezavisna lista savjetovala svoje glasače da na listi zaokruži sve ili većinu ponuđenih kandidata. I njihovi glasači su to poslušali. Nezavisna lsita je dobila 8 vijećnika u Vijeću i njihov zbir dobijenih preferencijalnih glasova je 13.667 (Izet Smajević 2.484; Aida Zerdo 2.097; Kemal Kardaš 1.676; Bajro Fejzić 1.655; Edin Džafić 1.629; Elvir Špiodić 1.563; Akif Ohran 1.291; Salih Purišević 1.272). Kada se pogleda zbir glasova ovih osam vijećnika i uporedi sa zbirom glasova koje je dobilo sedam vijećnika drugoplasirane liste – one od SDA, vidimo ogroman nesrazmjer. Očigledno su glasači SDA glasali za stranku i davali više pažnje odluci stranke nego što su birali pojedince. Zbir SDA-ovih vjećničkih glasova je 5.805 (Mirza Omanović 970; Zlatko Handžić 931; Zijada Smailagić 911; Edin Lopo 803; Emina Jusić 777; Emir Džafić 739; Delila Novokmet-Halilović 674).
Skupštinsku većinu nosi 13 vijećnika i najlakše bi bilo sabrati brojeve glasova stranačkih lista. Međutim, one su od Lokalnih izbora toliko istumbane da se na najperfidniji način ismijavaju izbornoj volji birača, a što nije ni prva, a vjerovatno ni zadnja pojava u bh.pretpolitičkim prilikama, niti je Visoko iznimka od sveukupnih žalosnih okolnosti, zbog čega je polovina nekadašnjih stanovnika Bosne i Hercegovine postala dijasporom.

Dakle, izvršna vlast u Visokom računa na 16 glasova, što znači da sadašnjih 8 vijećnika nose isti snagu kao i onih 8 vijećnika sa Nezavisne liste. S tim da se u igri demokratskih procesa može dopustiti i lagani odmak od naredbi izvršne vlasti, pa i luksuz da neko ne dođe na sjednicu. Ali ovih osam vijećnika nose volju od 3.605 preferencijalnih glasova (Jasmina Kecan-Ajdin 486; Melina Halilović 451; Vahid Ramić 501; Mirnes Fatić 347; Nedžad Mehmedagić 142; Adnan Tajić 326; Mirza Bukić 578 i Elvedin Šabanović 774). E sad, ako bi bili naivni i potražili procenat svakoga od ovih osam vijećnika i sabrali preferencijalne glasova – 3.605 sa brojem glasača koji su izašli na birališta – 22.448 dobili bi procenat od 16,05%. Ali to nije prava istina. Ovo je skup ljudi koji se tu našao iz raznih listi, a neki su napustili stranke sa kojima su dobili mandate. Tako je, recimo Jasmina Kecan-Ajdin dobila 18,74% glasova sa liste A-SDA, a ova stranka je dobila 12,42% povjerenja birača. Ukupno je ova vijećnica dobila povjerenje 2,16% glasača visočke opštine. Ili recimo Nedžad Mehmedagić je dobio 22,4% svih glasova stranke DF, ali samo od 3,04% svih birača koji su svoj glas odlučili dati DF-u. Ili da vam bude još jasnije – 0,632% volje Visočana koji su izašli na izbore. A izašlo ih je 65,56% od onih koji su imali pravo glasa, uz saznanje da u visokom živi i dosta onih koji su iz raznih razloga svoje dokumente, pa i glasačko pravo, vezali za sarajevske opštine iz niza razloga.

Igra velikih brojeva nekada vara! Ne uvijek i nikada se neće svi dati prevariti. A sada što je za Izeta Smajevića glasao svaki treći glasač Nezavisne liste (ukupno dobio povjerenje 11.06% svih Visočana), a za Edina Lopu (ukupno 3,58%) svaki sedmi glasač SDA je njihova lična ili stranačka interna stvar. Kvantitativna razlika je 754 glasa ili 3,6%. Koliko je to? Da bi stvorili pravu sliku dovoljno je pogledati zbirni broj (stvarni, a ne preferencijalni) SDP-a i Naše stranke – 2.619 ili 12,5% svih glasača koji su izašli na izbore i ispravno zaokružili svoju volju.
Pomenutih 12,5% nemaju ni klub vijećnika, a osam vijećnika sa 16,05% preferencijalnih glasova imaju i daju vlast.

To je apsurd nad apsurdima. Demokratija na visočki način (ponavljam – ovdje izmišljen i jedino upotrebljen). A zašto se SDP i Naša stranka nisu (iz)borili za svoja prava ili prava njihovih glasača, to je nova priča.

Da zaključimo, zbog čega je ovo važno? Odluke, poput ključnih demokratskih, pluralističkih, strateških, stručnih a onda i životnih, teritorijalnih, svjetonazorskih…pitanja donose ljudi sa upitnim legitimitetom. A sada svako za sebe neka nabraja kakve su sve odluke donošene. Mi ćemo o JP RTV Visoko, o ukidanju prenosa sjednica, o slanju preduzeća u upitan stečaj, o osnivanju javne ustanove i prenosu dozvola za rad, te prebacivanju imovine nakon otvaranja stečaja…

Izvor FB Page Radio Visoko

Radio Visoko je emitovanje programa počeo 26. jula 1977. godine. Nastao je kao dio Centra za informisanje i dokumentaciju, zajedno sa listom “Naš život”.”Radio-televizija Visoko” je kao javno preduzeće osnovano Odlukom Opštinskog vijeća Visoko 1994.godine, a nastalo je fuzijom već postojećih stanica, “Radija Visoko” i “Televizije Visoko”. Odlukom općinskih vlasti je 8.marta 2018.godine pokrenut stečajni postupak kod Općinskog suda u Zenici, koji je i otvoren 22.juna 2018.godine. Stečajni postupak se vodi i danas.