Ugledni američki univerzitet Massachusetts Institute of Technology (MIT) je objavio listu najpoznatijih ljudi u historiji po pojedinačnim zemljama. Prema procjenama njihovih stručnjaka Gavrilo Princip je najpoznatiji Bosanac i Hercegovac.
Gavrilo Princip i organizacija „Mlada Bosna „ ušli su u povijest tog sunčanog dana 28.06.1914 godine atentatom na austrougarskog prestolonasljednika i nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Atentat poznat pod nazivom „ Sarajevski atentat“
Danas se istorija mijenja i svako ima svoju stranu sagledavanja ovoga događaja i već skoro jedno cijelo stoljeće se se vodi rasprava o tome šta je bio sarajevski atentat , ko je stajao iza njega ako je uopće i stajao i da li je ubistvo Ferdinanda bilo teroristički ili herojski čin.
Mlada Bosna bila organizacija koja je djelovala na patriotskim osnovama, revolucionarni pokret studenata i đaka. Bili su dio spontanog revolucionarnog pokreta među južnoslovenskom omladinom. Interesantno da su posvećivali pažnju etici i drugim oblastima duhovnog i intelektualnog života i predstavljali kao najaktivnija literarna grupa u borbi protiv akademizma a za moderne pravce u književnosti. Zanimljivo je da je i Ivo Andrić nosilac Nobelove nagrade bio član Mlade Bosne, i pripadnike ovog pokreta nazivao je pobunjenim anđelima
Za Gavrila Principa kao najpoznatijeg Bosanaca i Hercegovaca kažu da je bio izuzetno inteligentan i iznad svega volio čitati knjige. Čitao je sve od Aleksandra Dime i Vlatera Skota do Šerloka Holmsa. Želio je biti pjesnik. Svoje pjesme koje je pisao je želio pokazati svima, no samo rijetki su kao Dragutin Mras uspjeli čuti stihove o ružama koje cvjetaju na dnu mora a posvećeni svojoj voljenoj djevojci. Ivo Andrić kao i mnogi ostali su uskraćeni za njegovu poeziju koju je na kraju uništio.
Jedini njegovi stihovi koji su publikovani su oni pronađeni u zatvorskoj ćeliji u Terezinu , gdje je služio kaznu i to uklesani drškom od kašike na zidu a koji glase :
„Naše će sjeni hodati po Beču“
„Lutati po dvoru, plašeći gospodu“
Igrom istorijske slučajnosti, Princip je dobio ćeliju u kojoj je 35 godina ranije tamnovao čuveni bosanski buntovnik Haži Lojo. Za razliku od Gavrila Principa o njemu se nije učilo a i dan danas ne uči u školama. Prepušten je zaboravu kao i mnogi junaci, velikani i branioci Bosne i Hercegovine. Bio je jedan od glavnih zagovornika otpora austrougarskoj okupaciji koja je kasnije izdala potjernicu za njim nudeći nagradu od 500 forinti za onoga ko otkrije njegovo sklonište. Buntovnik koji je podigao Muslimane na ustanak protiv austrougarske okupacije. Za jedne je bio buntovnik i radikal, dok je za druge bio revolucionar i vođa otpora.
Bilo kako bilo u školama nekadašnje Jugoslavije su nas učili o junačkom činu Gavrila Principa koji je imao za cilj oslobođenje Jugoslavije od stranog agresora i iz tog aspekta čin jeste herojski. Za mnoge i danas on je heroj a za druge terorista koji je svojim činom „otjerao“ Austro- Ugarsku.
Neosporna činjenica je da se radi o velikom historijskom događaju koji se desio na teritoriji BiH. Događaju koji je označen kao početak Prvog svjetskog rata i o kojem uče djeca iz svih krajeva svijeta, a u našim školama se sve manje o toj činjenici i uči i zna. Događaju kojem bi, bar iz turističkih razloga, trebali pokloniti mnogo više pažnje mi kao domaćini grada Sarajeva i ove naše Bosne i Hercegovine.
Gavrilo princip i drugi članovi organizacije “Mlada Bosna”, sahranjeni su u pravoslavnoj kapeli na groblju “Sveti Arhanđeli Georgije i Gavrilo” u Sarajevu. Posmrtni ostaci skupljeni su po zatvorima zemalja bivše Austro-Ugarske monarhije i 7. jula 1920. godine sahranjeni su u zajedničku grobnicu.
visoko.ba / buka.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.