Deset godina nakon formalno-pravnog povezivanja sedam rudnika uglja u Federaciji s Elektroprivredom BiH u koncern, nadležne vlasti ocjenjuju da postavljeni ciljevi nisu dostignuti, te da je tom sistemu nužna reorganizacija. Postojeći koncept, uprkos ulaganjima od oko 500 miliona maraka kroz dokpitalizaciju, ali i avanse i pozajmnice, nije osigurao samoodrživost rudnika, ocjenjuju u Elektroprivredi. U rudnicima pak nezadovoljni dinamikom ulaganja i cijenom uglja.
Kao i 2009. godine i danas postoji obostrani interes rudnika i Elektroprivrede za zajedničko poslovanje jer se više od 70% električne energije proizvodi u termoelektranama. Kada je osnovan, koncern je za rudnike bio slamka spasa, nekim rudnicima to je i danas.
– Ulaskom u koncern dobili smo sigurnost, stabilnost da vladajuće Društvo vodi računa o svim rudnicima i to je dobra strana te organizacije. Još jedna dobra strana je siguran plasman – ističe direktor ZD RMU Kakanj Sead Imamović.
Plasman je osiguran, ali uz diktiranu cijenu koja se nije mijenjala u proteklih deset godina. To je, kažu u rudnicima, uz kašnjenja u investicijama, druga strana medalje koncerna.
– Novo čelo koje već tri godine stavljamo u planove koji budu i odobreni s nivoa Elektroprivrede, nažalost, iz određenih prceduralnih razloga oko javnih nabavki nije još uvijek realizovano – navodi Sead Šabić, pomoćnik direktora za ekonomske poslove ZD RMU Breza.
Ističu nedostatke Zakona o javnim nabavkama, koji zbog kompliciranih procedura ne osigurava potrebnu dinamiku, ali i transparentnost tog procesa. Također, tvrde u rudnicima, uprave imaju veliku odgovornost, ali ograničene mogućnosti.
– Rudnici i rukovodstva rudnika ne znaju kako bi radili: da li po Zakonu o rudarstvu ili po odlukama i uputama koje dolaze od koncerna ili drugih zakonodavnih institucija koje nisu odgovorne po ovom zakonu – objašnjava direktor ZD RMU Breza Ćamil Zaimović.
Ciljevi zajedničkog poslovanja postavljeni osnivanjem koncerna nisu dostignuti, izjavio je Senad Sarajlić, izvršni direktor za proizvodnju u Elektropivredi u razgovoru za lokalne novine u Zenici. Proizvodni planovi se ne ostvaruju, izostaje veća produktivnost, a to su uvjeti za saoodrživost rudnika.
U proteklih deset godina Elektroprivreda BiH je kroz dokapitalizaciju, avanse i pozajmice u rudnike uložila oko 500 miliona KM, finansijskih rezervi za ulaganja po dosadašnjim principima više nema i restruktuiranje rudnika je neizbježno, istakao je Sarajelić. Da su intervencije u koncernu više nego nužne pokazala su i septembarska dešavanja u rudnicima Breza i Zenica.
– Ovdje je, nažalost, takva hijerarhija i struktura i zato i potenciram upravo na tome: reorganizacija od vrha do dna. Koncern je tako glomazan i tako teško upravjiv to se mora pojednostaviti – zaključuje Nermin Džindić, federalni ministar industrije energije i rudarstva (SBB).
Nadležno ministarstvo i uprave Elektroprivrede i rudnika zato moraju provesti detaljne analize mogućnosti dugoročnog poslovanja svakog rudnika. Pri tome se moraju uvažavati potrebe tržišta uglja ali i svi aspekti uvjeta ekslpoatacije. Od rezultatata tih analiza će ovisiti budućnost pojedinih kapaciteta u svakom rudniku. Te zadatke, sa rokovima koji već ističu, nadležnima je postavio i Parlament Federacije.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.