Posebno bogatstvo centralne Bosne ogleda se u brojnim arheološkim nalazištima i nacionalnim spomenicima, koji su široko rasprostranjeni ovim područjem. U jednom takvom pregledu nezaobilazno je spomenuti Kasnoantičku baziliku na Crkvini u Brezi.
Riječ je o nacionalnom spomeniku koji se sastoji od arheološkog područja s ostacima kasnoantičke bazilike i pokretnog naslijeđa pronađenog na arheološkom području, a koje se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Stoljećima svjedok života na području Breze
Bazilika je izgrađena u petom i šestom stoljeću nove ere, a 1930. godine otkopao ju je dr. Gregor Čremošnik, tadašnji kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Sama Bazilika duga je 27, a široka 19 metara i predstavlja pravo bogatstvo nacionalne historije. Tome svjedoči i rimski natpis „Ulpije Prokule iz Breze“, nađen kao spolij u ruševinama bazilike, u kome se spominje Desitiatium, prvak ilirskog plemena koje je živjelo na području današnje Breze.
„Bazilika je dimenzija 31,5 x 19 m. Oko bazilike je zid sa dva objekta slična tornjevima. Osim crkve u unutrašnjosti zidina pronađen je i niz malih prostorija koje podsjećaju na monaške ćelije. Građena je vrlo nemarno. Upotrijebljen je lomljeni kamen koji je samo mjestimično pritesan, bez reda polagan u zidove (opus incertum) i vezan nekvalitetnim malterom. Pod je bio nabijena zemlja ili estrih. Kao pokrov korišten je rimski crijep. Kameni namještaj, sudeći po tipiziranoj i preciznoj izradi, te bogatim dekorativnim motivima, proizvod je iskusne klesarske radionice. Izrada skulpture podsjeća na drvorez. Dekorativni motivi u većini su tipično kasnoantički.
Osebujnost i originalnost građevine čini ne samo njena prostorna koncepcija, nego i bogata kamena plastika. Stupovi su rađeni na tokarskom kolu i dekorirani prstenovima od plitkih žljebova. Entazis se nalazi otprilike oko sredine korpusa. Baza je četvrtasta, bez naglašene plinte, sa udubljenjima na uglovima. Kapitele, koji svojim oblikom podsjećaju na imposte, čine dvije plinte između kojih su raspoređeni oštri lukovi. Pronađeni su i drugi, manji tipovi stupova za koje se pretpostavlja da su pripadali čeonoj trifori. Prednja strana kapitela ovih stupova ukrašena je motivom krsta sa dva jagnjetau mandorli. Tri stilizirane protome u obliku veprove glave, i uz njih fragmenat protome u obliku ovnovske glave, pronađene su uz vanjski zid apside“, stoji u opisima ovog nacionalnog spomenika.
Propala u požaru tokom ratnih sukoba
Mnoga pitanja koja se tiču karaktera stilske pripadnosti, datiranja građevine i njene arhitektonske dekoracije, još uvijek su predmet diskusije i ne mogu se dovoljno argumentirati.
Bazilika je propala u požaru, najvjerovatnije izazvanom ratnim sukobom, jer je u njenom prostoru otkriven grob u kome je pronađen bronzani umbo štita, bizantijski rad datiran u 6. stoljeće. Zidovi bazilike su stajali nakon požara još neko vrijeme, što potvrđuju ulomci ranoslavenske keramike sa češljastim ornamentom (Kammstrichmuster) koji su mjestimično pokrivali gornji sloj gara, posebno u dijelu narteksa. Keramika je datirana u 7. stoljeće.
Visoko.co.ba/Lana Marianović
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.